Bosna i Hercegovina ulazi u sve dublju demografsku krizu. Broj rođenih kontinuirano pada, broj umrlih višestruko je veći od broja novorođenih, a iseljavanje dodatno prazni zemlju.
Ono što se godinama nazivalo „bijelom kugom“ danas je postalo jedan od najvećih društvenih i ekonomskih problema države. U samo tri godine BiH je prirodnim putem izgubila gotovo 30.000 stanovnika, brojku usporedivu s brojem stanovnika Širokog Brijega.
Posljedice su već vidljive. Škole ostaju bez učenika, smanjuje se broj prvašića, zatvaraju se područne škole, a sve veći troškovi života mladima otežavaju odluku o braku i roditeljstvu.
Prema podacima koje prenosi Večernji list BiH, u obrazovnom sustavu BiH je gotovo 7800 učenika manje, dok je zatvoreno 45 škola.
Gotovo 12 tisuća stanovnika manje u jednoj godini
Najnoviji službeni podaci pokazuju razmjere problema.
Tijekom 2025. godine u BiH je rođeno samo 24.105 djece, što je dva posto manje nego godinu ranije. Istodobno je umrla 35.801 osoba, odnosno 0,58 posto više nego tijekom 2024. godine.
Prirodni prirast tako je iznosio -11.696 stanovnika. Drugim riječima, BiH je tijekom samo jedne godine, isključivo zbog razlike između broja rođenih i umrlih, izgubila gotovo 12 tisuća stanovnika.
Početak 2026. godine ne donosi značajniji preokret.
U prva tri mjeseca ove godine rođeno je 5551 dijete, dok je umrlo čak 9000 osoba. Prirodni pad iznosio je 3449 stanovnika.
Iako je broj rođenih nešto veći nego u istom razdoblju 2025., omjer je i dalje izrazito nepovoljan – na približno šest rođenih dolazi deset umrlih.
Zemlja ostaje i bez radno sposobnog stanovništva
Problem nije samo u tome što se rađa premalo djece. BiH istodobno ostaje bez velikog broja ljudi u radnoj i reproduktivnoj dobi.
Procjena Svjetske banke pokazuje da je stanovništvo BiH 2025. godine palo na oko 3,14 milijuna, uz godišnju stopu pada od 0,8 posto.
Za usporedbu, prema popisu stanovništva iz 2013. godine BiH je imala 3.531.159 stanovnika. Različite metodologije procjene ne dopuštaju jednostavno izjednačavanje tih podataka, ali trend je jasan – Bosna i Hercegovina se smanjuje.
Dodatni problem predstavlja iseljavanje.
Službeni podaci o unutarnjim migracijama pokazuju da je tijekom 2024. godine prebivalište promijenilo 32.080 osoba. Iz Federacije BiH odselile su se 21.772 osobe, iz Republike Srpske 9664, dok je iz Distrikta Brčko prebivalište promijenilo 644 stanovnika.
Važno je naglasiti kako se radi o unutarnjim migracijama, odnosno promjenama prebivališta unutar BiH, pa ove brojke ne predstavljaju ukupan broj ljudi koji su napustili zemlju i otišli u inozemstvo.
Ipak, pokazuju koliko je stanovništvo mobilno i koliko se ljudi seli iz jednog dijela države u drugi.
Stvarne razmjere iseljavanja još su veće
Širi problem iseljavanja teško je precizno izmjeriti jer BiH nema jedinstven registar građana koji su trajno napustili zemlju.
UNFPA je ranije upozoravala kako službene statistike mogu podcijeniti stvarne razmjere emigracije. Prema procjenama temeljenim na takozvanim zrcalnim statistikama, BiH je samo od 2013. do 2020. godine mogla izgubiti oko 200 tisuća stanovnika zbog iseljavanja.
Istodobno se mijenja i dobna struktura stanovništva. Udio djece se smanjuje, dok udio starijih osoba raste.
Posljedice demografskog pada već se osjećaju u svakodnevnom životu.
Sve je manje djece u školama, zatvaraju se područne škole i vrtići, pojedina sela ostaju bez mladih obitelji, dok se istodobno povećava pritisak na mirovinski i zdravstveni sustav.
Smanjuje se i broj ljudi koji mogu raditi, plaćati doprinose i financirati javne usluge.
Začarani krug koji je sve teže prekinuti
Posebno zabrinjava začarani krug koji se stvara.
Kada mladi odlaze, smanjuje se broj potencijalnih roditelja. Kada se rađa manje djece, za 20 ili 30 godina bit će još manje žena i muškaraca u reproduktivnoj dobi.
Zbog toga se demografski pad ne može zaustaviti samo jednokratnim pronatalitetnim mjerama.
Novčane potpore i jednokratne naknade mogu pomoći obiteljima, ali nisu dovoljne ako mladi istodobno nemaju osjećaj ekonomske sigurnosti, mogućnost rješavanja stambenog pitanja, stabilan posao i povjerenje da svoju budućnost mogu graditi u vlastitoj zemlji.
BiH zato više nema luksuz demografiju promatrati samo kao statističku temu.
Svaka prazna školska klupa, zatvorena trgovina u selu i obitelj koja svoju budućnost planira izvan zemlje dio su iste priče.
„Bijela kuga“ više nije prijetnja koja bi se mogla dogoditi u budućnosti. Ona se događa već sada – iz godine u godinu, kroz tisuće više umrlih nego rođenih i kroz odlazak generacija koje bi trebale nositi budućnost zemlje.
Vrisak.info
