Nakon što su na području središnje Bosne, odnosno općine Busovača u tamošnjim šumskim područjima pronađene uginule divlje svinje, Služba civilne zaštite općine Busovača izdala je hitnu obavijest za sve građane, odnosno priopćenje za javnost, u kojemu stoji:
“Po našem saznanju i informacijama s terena, obavještavamo stanovništvo o pronalasku uginulih divljih svinja u šumskim područjima. Postoji sumnja na zarazu od afričke svinjske kuge (ASK). Iako rezultati o postojanju zaraznih bolesti još nisu potvrđeni, ovo nas obvezuje na poduzimanje mjera u cilju suzbijanja i sprječavanja eventualnog daljnjeg širenja. Ovim putem vas pozivamo da u slučaju saznanja o navedenom ODMAH prijavite u Službu civilne zaštite, radi poduzimanja preventivnih mjera, tj. sprječavanja širenja bolesti na domaće životinje” stoji u hitnoj obavijesti Službe civilne zaštite općine Busovača.
Inače, afrička svinjska kuga kod domaćih svinja u BiH se zasad pojavljivala sporadično,a uglavnom se to odnosilo na farme – gospodarstva na području RS-a.
S obzirom na to da je u susjednoj Hrvatskoj ta bolest posljednjih godina imala dalekosežne posljedice za tamošnje svinjogojstvo, na službenim stranicama Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva RH stoji kako je afrička svinjska kuga (ASK) trenutačno bez presedana i glavno pitanje zdravlja životinja s kojim se svijet ikada suočio.
“Sprječavanje, kontrola i iskorjenjivanje ASK pitanje je visokog prioriteta za Europsku uniju (EU) jer predstavlja ozbiljan rizik za važan sektor svinjogojstva, populaciju divljih svinja i okoliš. Afrička svinjska kuga najveća je prijetnja svinjogojstvu Republike Hrvatske te populaciji divljih i domaćih svinja. Od prve pojave ASK na području EU 2014. godine, bolest se proširila na veliki broj država članica te je od početka godine do 15. lipnja 2023. u EU sustav prijave bolesti ADIS prijavljeno 255 žarišta ASK u domaćih svinja (Njemačka 1, Grčka 3, Italija 3, Moldavija 15, Poljska 5, Rumunjska 94, Srbija 131 i Ukrajina 3) i 4802 slučaja ASK u divljih svinja (Bugarska 120, Češka 38, Estonija 22, Njemačka 683, Grčka 2, Mađarska 303, Italija 586, Latvija 174, Litva 186, Moldavija 6, Sjeverna Makedonija 14, Poljska 1823, Rumunjska 212, Srbija 180, Slovačka 448 i Ukrajina 5). Za Hrvatsku je posebno zabrinjavajuća situacija u susjedstvu u kojem je do 15. lipnja ove godine u Srbiji prijavljeno čak 131 izbijanja ASK u domaćih svinja i 180 slučajeva u divljih svinja, a 22. lipnja 2023. ASK je potvrđena i u susjednoj Bosni i Hercegovini kod jedne domaće svinje” navode iz Ministarstva.
Afrička svinjska kuga (ASK) je virusna zarazna bolest domaćih i divljih svinja koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost može doseći i 100%. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje, već isključivo zadomaće i divlje svinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. Divlje svinje su glavni izvor zaraze za domaće svinje, a virus je izrazito otporan na vanjske uvjete i ostaje dugotrajno prisutan u okolišu na zaraženom području.
“Do danas nije razvijeno cjepivo protiv ASK te nema drugog načina iskorjenjivanja u slučaju pojave ASK, osim provedbe strogih mjera kontrole, uključujući usmrćivanje domaćih svinja na zaraženim gospodarstvima. Osim usmrćivanja svinja na zaraženim gospodarstvima, određuju se zaražene i ugrožene zone te rizične zone ovisno o epidemiološkoj situaciji, u kojima se uspostavljaju vrlo rigorozne mjere poput zabrane kretanja ljudi u zaraženu zonu u slučaju pojave bolesti u divljih svinja, zabrane prometa životinja i proizvoda životinjskog podrijetla, naređuju se vrlo stroge biosigurnosne mjere, čišćenje i dezinfekcija vozila, opreme, pribora i dr. U slučaju usmrćivanja domaćih svinja, posjednici imaju pravo na naknadu štete isplaćenu iz sredstva državnog proračuna, pod uvjetom da su na gospodarstvu provedene sve propisane preventivne mjere” zaključuje se.
Vrisak.info
