Bosna i Hercegovina nema nikakav plan za učinkovito suočavanje s migratskom krizom koja očito eskalira i prijeti postati golem sigurnosni izazov i nužno je djelovati odmah, upozorio je u petak bivši ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović, prenosi HINA.
Danas oporbeni zastupnik u Zastupničkom domu parlamenta BiH Ahmetović je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao da je migrantska kriza u BiH eskalirala do te mjere da je nužna hitna reakcija svih razina vlasti, uključujući izvanrednu sjednicu Zastupničkog doma parlamenta BiH.
Optužuje sadašnje vlasti da ne znaju što treba činiti, a parlament da raspravu o tom gorućem problemu stalno odgađa za iduće redovite sjednice.
Propali planovi o prenamjeni vojarna za smještaj migranata
Raniji planovi predviđali su aktiviranje napuštenih vojarni kao središta za smještaj migranata no gotovo svi ti objekti u međuvremenu su predani u vlasništvo entitetskim ili lokalnim vlastima i više nisu raspoloživi, rekao je.
“Raniji plan je zastario jer nema više kapaciteta, a novog plana nema i to je problem”, kazao je Ahmetović.
Upozorio je da je stanje u BiH s aspekata ilegalnih migracija već sada vrlo teško, a može se i pogoršati kada god Turska odluči “odškrinuti” vrata za izlazak migranata sa svog teritorija, a takva opasnost prijeti i od drugih država koje taj problem jednostavno pokušavaju prebaciti na nekog drugog
“Ovo može postati veliki balkanski problem, a time i problem BiH”, kazao je Ahmetović.
Prijeti opasnost da bosanskohercegovački gradovi postanu kampovi s izbjeglicama bez ikakve kontrole, upozorio je.
Sigurnosna i zdravstvena prijetnja
Prema podacima Službe za poslove sa strancima BiH od početka godine do 9. svibnja u tu je zemlju ušlo gotovo 3500 ilegalnih migranata no nitko ne zna koliko je takvih još uvijek u BiH, a koliko ih se uspjelo probiti do Hrvatske i nastaviti put zapadnih država Europske unije.
U starom dijelu Sarajeva niknulo je improvizirano šatorsko naselje u kojemu bez ikakvih higijenskih uvjeta svakodnevno boravi između stotinu i četiri stotine migranata kojima je to tranzitna točna na putu za Bihać i dalje prema Hrvatskoj.
Sarajevska policija nema preciznu evidenciju tko dolazi i boravi u tom šatorskom naselju, a načelnik policijske uprave Stari grad Nusret Selimović ovaj tjedan potvrdio je da je sa sigurnosnog aspekta stanje “vrlo napeto”.
“Naši podaci pokazuju da je među migrantima najmanji broj onih s ratom zahvaćenih područja. Uglavnom su to osobe afroazijskog podrijetla, 12 do 13 etničkih skupina: od Nigerije, Libije, Alžira, Maroka, Pakistana, Afganistana. Među tim ljudima ima (pripadnika) raznih socijalnih slojeva, a ima i onih koji prema informacijama iz Zavoda za hitnu medicinsku pomoć i po indikatorima boluju od teških zaraznih bolesti i s te strane stanje je vrlo ozbiljno. Među njima je i znatan broj onih koji su uživatelji raznih opijata, narkotičkih sredstava”, kazao je Selimović.
5 do 12 odavno je prošlo
I zastupnik Ahmetović suglasan je da pojedinci među migrantima mogu predstavljati veliki sigurnosni problem i za druge izbjeglice, ali i za građane BiH.
“Solidarnost s izbjeglicama je nužna, no sve razine vlasti morale bi odmah, a ne u ponedjeljak uspostaviti novi operativni plan kako bi se učinkovito kontrolirala migrantska kriza”, kazao je Ahmetović.
Time je komentirao poziv predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića predstavnicima drugih tijela vlasti na sastanak u ponedjeljak na kojem bi se razmotrile mjere nužne za suočavanje s migrantskom krizom.
