Francuska se troškovima zaduživanja prvi put izjednačila s Grčkom, uz visoki javni dug i slabu vladu koja balansira između nezadovoljstva građana i roka za usvajanje proračuna za iduću godinu.
U jeku dužničke krize u eurozoni u 2012. godini troškovi zaduživanja Grčke, mjereni prinosom na 10-godišnje državne obveznice, bili su viši za 37 postotnih bodova od prinosa na francuske obveznice s tim rokom dospijeća, podsjeća Reuters.
Približno 12,5 godina kasnije prinosi na dugoročni grčki dug kreću se na oko tri posto i viši su za samo 0,02 postotna boda od prinosa na francuski dug.
Grčka je još uvijek članica eurozone s najvišim javnim dugom, mjerenim udjelom u BDP-u, od 163,6 posto na kraju lipnja. Francuska joj se u međuvremenu približila i zauzela treće mjesto na ljestvici “dužnika”, s javnim dugom od 112,2 posto BDP-a.
Što se dogodilo Francuskoj?
U lipnju ulagači su znatno povećali premiju na rizik za kupnju francuskog duga nakon što je predsjednik Emmanuel Macron neočekivano raspisao prijevremene izbore, nakon teškog poraza na izborima za Europski parlament.
Izborni rezultati pokazali su tijesnu pobjedu ljevičarske koalicije, ali predsjednik Macron formirao je vladu na čelu s konzervativnim premijerom Michelom Barnierom, uz prešutnu podršku desnice na čelu s Marine Le Pen.
Francuzi su već prije izbora žestoko prosvjedovali protiv Macronovog plana o podizanju dobi za odlazak u mirovinu, a ankete signaliziraju da bi Barnierova vlada mogla pasti i prije Božića.
Barnierov tim sada pregovara sa strankom Marine Le Pen i manjim političkim grupacijama kako bi otklonio novu političku krizu.
Premijer mora usvojiti proračun do sredine prosinca i rekao je u utorak da bi se mogao pozvati na članak ustava koji mu omogućuje da tekst usvoji i bez glasanja. No, takav potez bio bi okidač za izglasavanje nepovjerenja u parlamentu, navodi HINA.
Barnier želi u idućoj godini smanjiti proračunsku potrošnju i povećati prihod podizanjem poreza kako bi spustio proračunski manjak s ovogodišnjih šest na pet posto BDP-a.
Vrisak.info
