Na današnji dan, 6. travnja, navršile su se točno 24 godine od upada međunarodnih i federalnih snaga u Hercegovačku banku – događaja koji je ostavio duboke posljedice na gospodarsku i političku sudbinu Hrvata u Bosni i Hercegovini.
Ono što je u međunarodnim krugovima predstavljano kao operacija protiv financijskih nepravilnosti, mnogima se pokazalo kao politički projekt čiji je cilj bio slomiti kičmu hrvatske samouprave i organiziranosti u BiH. Danas, s odmakom od gotovo četvrt stoljeća, ovaj događaj se sve više promatra kao čin političke sile, bez konkretnih pravnih dokaza i bez ikakvih posljedica za počinitelje.
Bankarsko središte hrvatskog naroda
Hercegovačka banka osnovana je kako bi postala središnje financijsko tijelo hrvatskog gospodarstva u BiH. Do 2001. godine, unatoč izazovnim okolnostima, banka je obavljala čak 36 % financijskih tijekova u Federaciji BiH. Bila je temelj ekonomske stabilnosti i samoodrživosti Hrvata. Od 42 banke u Federaciji, ni jedna nije imala toliku ulogu i simboliku za jedan narod.
Revizije domaćih i međunarodnih agencija nisu pronašle nezakonitosti u radu banke. Ipak, optužbe da je Hercegovačka banka služila kao financijska baza tada proglašene Hrvatske samouprave, bile su dovoljan povod za brutalnu silu.
Tenkovima na financijsku instituciju
Dana 6. travnja 2001., po nalogu međunarodne uprave u BiH, pripadnici SFOR-a i federalne policije tenkovima su ušli u središte Mostara, blokirali zapadni dio grada i nasilno upali u prostorije banke. Deset dana kasnije, izveden je drugi upad, ovaj put uz uporabu eksploziva, kojim su razneseni trezori, demolirani uredi i uništena bankarska imovina. U mnogim uredima uništene su i slike pape Ivana Pavla II., što je dodatno povrijedilo vjerske i nacionalne osjećaje Hrvata.
Prema tadašnjim navodima, akcija je bila odgovor na sumnje da banka financira Hrvatsku samoupravu i nelegalne vojne strukture. No, nikada nije podnesen nijedan pravovaljan dokaz koji bi to potvrdio.
Nakon upada, 4.500 gospodarskih subjekata ostalo je bez pristupa svom novcu, a 90.000 štediša izgubilo je svoje uloge i štednje. Banka je godinama životarila, a 2012. godine konačno joj je oduzeta licenca i uvedena likvidacija.
Ni jedan akter ove operacije nikada nije odgovarao. Sudski proces protiv Ante Jelavića, bivšeg predsjednika HDZ-a BiH, obustavljen je nakon što se sklonio u Hrvatsku. Presuda mu je poništena, a novo suđenje nikada nije održano. Cijeli slučaj ostao je bez pravne završnice.
Politička poruka u financijskom obliku
Ono što mnogi danas nazivaju “pljačkom stoljeća”, u suštini je bila politička poruka. Cilj nije bio samo razbiti jednu banku, već i obeshrabriti svaku ideju o institucionalnoj i gospodarskoj samostalnosti Hrvata u BiH.
Operacija Hercegovačka banka postala je sinonim za selektivnu pravdu, zloupotrebu međunarodne moći i neprocesuiranu nepravdu. A za hrvatski narod u BiH – rana koja ni nakon 24 godine nije zacijelila.
Vrisak.info
