Prema UN-ovoj Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom, a koju je ratificirala Bosna i Hercegovina, države ima obvezu učiniti sve da olakša život osobe s invaliditetom i omogući potpuno sudjelovanje u svim aspektima života, rada i uključenosti u zajednicu.
Ombudsmani Bosne i Hercegovine ukazali su da u BiH još nije otklonjena diskriminacija na temelju uzroka nastanka invaliditeta, zbog čega postoji velika razlika prilikom ostvarivanja prava za osobe kod kojih je invaliditet nastupio u ratu i za osobe koje su invaliditet stekle na neki od drugih načina.
1.300 osoba rođenih s invaliditetom odlučilo se pokrenuti tužbu protiv države nakon što su Izmjenama i dopunama zakona iz 2009. godine izgubili pravo na osobnu invalidninu.
Ovo je za raport.ba potvrdio i jedan od odvjetnika koji ih zastupa u ovom slučaju, Senad Droce. Kako je pojasnio, Izmjenama i dopunama Zakona iz 2009. godine civilne žrtve rata imaju osnovu da i dalje uživaju prava, između ostalih i prava na osobnu invalidninu, dok osobe koje su rođene kao invalidi to pravo gube.
“Civilne žrtve rata nisu bili borci, dakle oni su u rat ušli i rat proveli kao civili i njihova invalidnost je nastala ranjavanjem, granatiranjem ili na neki drugi način. U svakom slučaju, nije nastala na državnom zadatku i ne u smislu obrane države, nije nastala u uniformi. Dakle, Zakon iz 2009. godine propisuje da osobe sa 60, 70 i 80 posto invaliditeta nakon izmjena i dopuna zakona nemaju pravo na osobnu invalidninu, dok civilne žrtve rata također sa 60, 70 i 80 posto invaliditeta i nakon izmjena zakona nastavljaju koristiti stečena prava i u njihova prava se ne dira”, naveo je Droce.
Njihove invalidnine kretale su se u rasponu od 42.70 KM, 59.62 KM do 87.07 KM, u prosjeku oko 55.00 KM. Postavlja se pitanje zbog čega državi je problem da socijalno zbrine oko 1.300 ljudi s 55 KM mjesečno.
Vrisak.info
