Prema analizi Wall Street Journala, kombinacija investicijske eksplozije u AI infrastrukturu i burzovnog rasta odgovorna je za otprilike trećinu nedavnog rasta američkog BDP-a, procjena je to Michaela Pearcea iz Oxford Economicsa. To gospodarstvo čini snažnim, ali i krhkim. Bez tog impulsa, ocjenjuje ekonomist Barclaysa Jonathan Millar, teško je zamisliti da bi američka ekonomija bila ni približno otporna kao što jest. Drugim riječima: ono što danas nosi rast, sutra bi ga moglo srušiti.
Bilijun i pol dolara godišnje
Brojke iz posljednjeg izvještaja o BDP-u pokazuju razmjere. Poslovna ulaganja u AI-povezane kategorije, softver, gradnju podatkovnih centara te računalnu i komunikacijsku opremu, kreću se, zadrži li se trenutni tempo, na razini od oko 1,5 bilijuna dolara godišnje. Dvije godine ranije taj je iznos bio oko bilijun dolara.
Gradnja podatkovnih centara pojedinačno je najvidljiviji dio priče. Prema podacima američkog Ministarstva trgovine, lipanjski izdaci za podatkovne centre dosegnuli su 68,3 milijarde dolara na godišnjoj razini, rast od 21,5 milijarde u odnosu na godinu ranije. U istom je razdoblju sva ostala privatna gradnja, od kuća i trgovačkih centara do bolnica, pala za 101,6 milijarde dolara.
Ta dva broja jedan uz drugi ocrtavaju ono što ekonomisti zovu istiskivanjem (crowding out): zemljište, materijal i kvalificirana radna snaga koje guta izgradnja AI infrastrukture negdje drugdje nedostaju. „Ne možete jednostavno izvaditi za potrebe AI i sve ostalo ostaviti nepromijenjenim”, upozorava Michael Feroli iz JPMorgana; financijska euforija oko umjetne inteligencije, tvrdi, ima efekt na druge aktivnosti.
Burza kao drugi motor
Drugi veliki oslonac američkog gospodarstva je burza. Neto vrijednost imovine američkih kućanstava u prvom je kvartalu dosegnula 174 bilijuna dolara, 13 bilijuna više nego godinu ranije, uglavnom zahvaljujući dobicima na dionicama. Indeks S&P 1500 od tada je porastao još oko 15 posto, pa je stvarna brojka danas vjerojatno bilijune dolara viša. Dobrim dijelom te dobitke gura upravo entuzijazam oko umjetne inteligencije.
Uvoz koji curi iz BDP-a
Nije, međutim, sve što se ulaže u AI ujedno i domaći rast. Dobar dio hardvera, memorijski čipovi prije svega, uvozi se, pa ne ulazi izravno u američku proizvodnju. U prvih pet mjeseci ove godine SAD je iz Tajvana uvezao oko 90 milijardi dolara računalne opreme, poluvodiča i drugih elektroničkih komponenti, naspram otprilike 20 milijardi u istom razdoblju 2024. Inflacija dodatno nagriza vrijednost tih ulaganja. Skok cijena čipova znači da kupci za isti novac dobivaju manje, a učinak se prelijeva i na potrošače. WSJ podsjeća da bi iPhone 18 Pro, koji stiže u rujnu, vjerojatno bio jeftiniji da nije bilo skoka cijena memorijskih čipova, prenosi bug.hr
Najveći skriveni problem
Zasad boom ne posustaje. Analitičari sada procjenjuju da će kapitalni izdaci petorice hyperscalera, Alphabeta, Amazona, Mete, Microsofta i Oraclea u četiri godine zaključno s 2029. doseći gotovo 4 bilijuna dolara, prema podacima FactSeta. To je više od 300 milijardi dolara iznad procjene od prije samo mjesec dana.
Financiranje se sve više naslanja na dug: Barclays procjenjuje da će izdanje obveznica petorice spomenutih hyperscalera i SpaceX-a ove godine dosegnuti 285 milijardi dolara, naspram oko 109 milijardi lani. Ozbiljni problemi na burzi ili na tržištu duga koje financira gradnju mogli bi cijelu priču o uspjehu pretvoriti u katastrofu.
Vrisak.info
