Rekordni iznosi se ulažu od strane američkih energetskih kompanija u izgradnju elektrana i dalekovoda kako bi zadovoljile nezapamćenu potražnju za električnom energijom koju uzrokuju podatkovni centri.
Prema izvješću investicijske banke Jefferies, koje citira i Financial Times, kapitalni izdaci u sektoru energetike trebali bi dosegnuti 212,1 milijardu dolara u 2025. godini, što je porast od 22,3 posto u odnosu na prethodnu godinu i čak 129 posto više nego prije deset godina.
Investicije bi trebale dosegnuti vrhunac 2027. godine s iznosom od 228,1 milijardi dolara.
“Kompanije ulažu u proizvodnju i prijenos kako bi reindustrijalizirale gospodarstvo”, rekao je Julien Dumoulin-Smith, analitičar za energetiku i čistu energiju u Jefferiesu.
“Nakon desetljeća relativno skromnih ulaganja, sada svjedočimo značajnom zaokretu koji će se dodatno ubrzati s rastom podatkovnih centara.”
Gospodarski rast
Unatoč tome što bi ovaj procvat mogao potaknuti gospodarski rast, tvrtke, regulatori i vlade postaju svjesni ogromnih kapitalnih ulaganja potrebnih za podršku umjetnoj inteligenciji.
Glavni izazov je uravnotežiti tu potrebu s pritiskom da se spriječi rast računa za struju krajnjih korisnika. Ako se troškovi preliju na kućanstva i male poduzetnike, planovi za širenje podatkovnih centara mogli bi naići na snažan otpor.
“Najveći dugoročni rizik za sektor koji me brine jest cjenovna dostupnost. Od pandemije bilježimo rast cijena energije za potrošače od oko 10 posto na godišnjoj razini”, naveo je Nicholas Campanella, analitičar za energetiku u Barclaysu.
“Doći će trenutak kada će političari, udruge za zaštitu potrošača i regulatori morati intervenirati.”
Po objavljenom izvješću konzultantske grupe ICF, očekuje se da će potražnja za električnom energijom u SAD-u porasti za 25 posto do 2030. i za 78 posto do 2050. godine u odnosu na 2023.
Predviđa se da će cijene za kućanstva porasti između 15 i 40 posto.
Neka plate Amazon, Microsoft i Meta
Preporučeno rješenje koje bi poštedjelo porezne obveznike jest da takozvani “hyperscale” developeri, poput Amazona, Microsofta i Mete, izravno sufinanciraju ulaganja energetskih tvrtki plaćanjem posebnih tarifa.
“Bilo da im trebamo izgraditi novu trafostanicu ili produžiti dalekovod, trošak ćemo izravno naplatiti podatkovnim centrima”, objasnio je Bob Frenzel, izvršni direktor tvrtke Xcel Energy.
U istom smjeru razmišlja i Gustavo Garavaglia, financijski direktor AES Utilities: “Naše je glavno načelo da postojeći korisnici ne smiju biti oštećeni zbog izgradnje novih podatkovnih centara. U ugovorima imamo klauzule koje nas štite, poput minimalnog trajanja i obveze na određenu količinu energije svakog mjeseca.”
Sve je to prenapuhano?
Ipak, planiranje je iznimno teško. Budući da se “hyperscaleri” istovremeno obraćaju većem broju energetskih tvrtki, prognoze potražnje često su prenapuhane.
“Ako se obrate četirima ili petorima tvrtkama, svaka od njih mora pretpostaviti da će dobiti projekt i uvrstiti ga u svoj plan”, kaže Todd Snitchler, predsjednik Udruge za opskrbu električnom energijom.
“Ako je cilj uskladiti ponudu i potražnju bez prekomjernog terećenja potrošača, moramo imati bolji uvid u situaciju.”
Problematično je i to što izgradnja podatkovnog centra uz postojeći izvor energije, iako smanjuje potrebu za lokalnim nadogradnjama, može stvoriti potrebu za novom infrastrukturom negdje drugdje u mreži, što je teže pratiti i naplatiti.
“Nije uvijek jednostavno utvrditi tko je odgovoran za što”, ističe Astrid Atkinson, izvršna direktorica tvrtke Camus, a prenosi Bug.hr.
Međutim, neki stručnjaci iz industrije tvrde da bi ova povećana potražnja mogla biti i korisna.
“Dugo smo imali luksuz izvanredno jeftine energije. Prije nekoliko godina bili smo u opasnosti od zatvaranja vrijednih nuklearnih postrojenja jer su cijene bile preniske da bi podržale njihov rad”, rekao je Dan Eggers, financijski direktor Constellation Energy.
“Ovi novi korisnici troše struju 24 sata dnevno. Ako možemo povećati iskoristivost elektroenergetske mreže, to je prednost, zar ne?”
Vrisak.info
