Najviši europska sudska instanca danas je podržala Google i borce za pravo na informaciju, presudivši da tehnološki gigant ne mora globalno primjenjivati politiku ‘prava na zaborav’ koja vrijedi u Europskoj uniji.
Odluka je donesena nakon duge i teške borbe između Googlea i francuske agencije za zaštitu podataka CNIL, koja je raniju presudu o ‘pravu na zaborav’ pokušala primijeniti globalno. Riječ je o ideji da privatni građani mogu zatražiti od tvrtki ili internetskih stranica da uklone materijal o njima koji se smatra ‘neadekvatnim, nebitnim, ne više bitnim ili pretjeranim’.
To znači da ljudi mogu tražiti od Googlea da izbriše rezultate pretraživanja koji sadrže osjetljive podatke ili detalje o njihovim prethodnim zločinima. Iako zagovornici prava na privatnost kažu da je ‘pravo na zaborav’ važan alat za zaštitu ljudi na mreži, Google je tvrdio da bi širenje ovog globalnog aspekta moglo utjecati na slobodu govora, piše Tportal.
Presuda najvišeg europskog suda znači da Google mora na zahtjev izbrisati samo rezultate pretraživanja na svom europskom servisu, ali ne i globalno.
Ideja ‘prava na zaborav’ vucara se po sudovima otkako je 2014. Sud Europske unije presudio da pojedinci imaju pravo od internetskih pretraživača, poput Googlea, tražiti da se izbrišu neki rezultati u vezi s njima.
Brisanje podataka za zahtjev
Prema toj odluci Google bi po potrebi trebao izbrisati rezultate pretraživanja o osobnim podacima ljudi ili njihovim zločinima iz prošlosti. Ali to se primjenjivalo samo u Europi.
Godine 2015. francuska agencija za zaštitu podataka CNIL naredila je Googleu da ukloni globalne popise rezultata pretraživanja stranica koje sadrže štetne ili lažne podatke o nekoj osobi. Google se opirao i dvije su stranke započele dugotrajnu pravnu bitku.
Zagovornici prava na privatnost tvrdili su kako je ‘pravo na zaborav’ važan alat zaštite ljudi na internetu, dok se Google branio da širenje tog prava utječe na slobodu govora.
Razumna ravnoteža
‘Od 2014. intenzivno radimo na implementaciji prava na zaborav u Europi i uspostavljanju razumne ravnoteže između privatnosti i prava na pristup informacijama’, rekao je Peter Fleischer, stariji savjetnik za zaštitu privatnosti u Googleu. ‘Dobro je vidjeti da se Sud složio s našim argumentima, a mi smo zahvalni neovisnim organizacijama za ljudska prava, medijskim udruženjima i mnogim drugima širom svijeta koji su pred sudom iznijeli svoja stajališta.’
‘Ovo je pobjeda globalnog prava na izražavanje’, podržao je odluku suda i Thomas Hughes, izvršni direktor grupe Article 19. ‘Sudovi ili regulatori u Velikoj Britaniji, Francuskoj ili Njemačkoj ne bi smjeli odlučivati o tome koji se podaci smiju pretraživati u Americi, Indiji ili Argentini.’
Vrisak.info
