Nakon zabrane TikToka u Americi i njegovog uklanjanja iz trgovina aplikacija, tržište rabljenih iPhonea s već instaliranim TikTokom i CapCutom doživljava neočekivan procvat.
Cijene takvih uređaja dosežu nekoliko tisuća dolara, što je značajno iznad njihove uobičajene vrijednosti, piše Bug.hr.
TikTok i CapCut su uklonjeni iz App Storea i Google Playa
U ovom trenutku TikTok i CapCut su uklonjeni iz App Storea i Google Playa pa novi korisnici ne mogu preuzeti aplikacije.
Apple i Google se boje visokih kazni ako povrate aplikacije u svoje trgovine i ne očekuje se da će tako skoro biti dostupne jer bi se morao promijeniti zakon koji ih onemogućava ponovnu dostupnost. Zakon kaže da bi mogli platiti astronomske kazne ako omoguće preuzimanje aplikacija.
Oracle i Akamai su na Trumpovu “riječ” da neće biti kažnjeni ponovno pustili aplikaciju, ali time ušli i u veliki rizik da na kraju nastradaju. Po trenutnom zakonu, ni TikTok niti druge aplikacije ne bi smjele biti dostupne.
Novi uređaj ili izbrisanai aplikacija – nema ponovne instalacije
To znači da svatko tko kupi novi uređaj ili je izbrisao aplikaciju sa svog postojećeg uređaja gubi mogućnost ponovne instalacije. Međutim, ako je aplikacija već instalirana na uređaju prije zabrane, ona može nastaviti funkcionirati, što objašnjava zašto su takvi uređaji postali posebno vrijedni.
Za one koji još uvijek imaju instalirane aplikacije, a TikTok im je glavni izvor prihoda – influencere, male poduzetnike i kreatore sadržaja koji zarađuju kroz TikTok platformu – postoji strah da će im se nešto dogoditi s mobitelom, bilo oštećenje ili gubitak, pa žele imati jednu pričuvu. Upravo zbog toga su neki spremni uložiti značajna sredstva u dodatne uređaje s predinstaliranim aplikacijama.
Instalirana aplikacija postaje vrijedna investicija
Iako se na prvi pogled čini da su takve cijene neopravdano visoke, one odražavaju stvarnu ekonomsku vrijednost koju TikTok predstavlja za profesionalne korisnike.
U vrijeme kada je budućnost ove platforme u SAD-u neizvjesna, pristup već instaliranoj aplikaciji postaje vrijedna investicija.
Na samom eBayu trenutno ima više od 45.000 oglasa o prodaji rabljenih iPhonei s TikTokom, a na Facebooku ih je na tisuće. Prodaju se svi modeli, od starog iPhonea 7 pa do najnovijih.
Prodavači u paketu često nude i CapCut, ByteDanceovu aplikaciju za montažu videa. Kako bi dokazali da aplikacije stvarno rade, objavljuju snimke zaslona i video dokaze.
Zanimljive cijene
iPhone 7, koji se 2016. prodavao za 649 dolara, sada traže i za 3.000 dolara. Za novije modele, poput iPhonea 14 i 15 Pro, cijene su još luđe – od 20.000 dolara pa sve do nezamislivih (netko se, naravno, zafrkava) 4,9 milijuna. Iako zvuči nestvarno, kupaca očito ima. Primjerice, jedan iPhone 15 Pro Max krenuo je s cijenom od 461 dolara, a već je privukao 61 ponudu.
Tiktokeri očajni, eto prilike
TikTok je mnogima postao nezamjenjiv – koriste ga za stvaranje sadržaja, druženje, pa čak i zarađivanje. Kad je aplikacija nestala iz službenih trgovina, ljudi su postali očajni. Tu su uskočili snalažljivi prodavači koji nude “gotovo rješenje” – mobitel s već instaliranom aplikacijom.
Ipak, nije sve tako jednostavno. Nitko ne zna hoće li TikTok i dalje raditi nakon budućih iOS nadogradnji. Također, ako se promijeni situacija s TikTokom u SAD-u, kupci bi mogli ostati kratkih rukava – s vrlo skupim mobitelom, ali bez aplikacije zbog koje su ga kupili.
Ima li u tome neke logike?
Ovdje se radi o klasičnoj situaciji koja se zove “Premija očaja” (“desperation premium”), što nije formalna ekonomska teorija, već je to više opisni termin koji se koristi na tržištima da opiše specifičnu situaciju. Taj termin spada u širu kategoriju fenomena koji ekonomisti proučavaju pod nazivom “cjenovni mjehuri” (price bubbles) i “iracionalnost tržišta” (market irrationality).
Obično se slikovito objašnjava ponudom i prodajom boce vode u pustinji. U financijskom svijetu, ovaj fenomen se često vidi kod investitora koji, u strahu da će propustiti dobru priliku, plaćaju značajno više od realne vrijednosti nekog proizvoda ili investicije.
Zanimljivo je da se ova pojava ne proučava samo u ekonomiji, već i u psihologiji odlučivanja i bihevioralnoj ekonomiji, gdje se istražuje zašto ljudi ponekad donose naizgled iracionalne financijske odluke.
Vrisak.info
