Umjetna inteligencija (AI) niže uspjehe na znanstvenom polju. U posljednje dvije godine pokazala je da može analizirati podatke, smišljati eksperimente, pa i stvarati nove hipoteze. Takav napredak uvjerio je dio znanstvene zajednice da bi umjetna inteligencija u sljedećim desetljećima mogla parirati najvećim znanstvenim umovima.
Još 2016. godine biolog i direktor Sony AI-a Hiroaki Kitano postavio je ambiciozan cilj: stvoriti sustav umjetne inteligencije koji bi mogao otkriti nešto što zaslužuje Nobelovu nagradu. Nazvao ga je Nobel Turing Challenge i opisao kao ‘veliki izazov’ za AI u znanosti – stroj pobjeđuje ako postigne otkriće usporedivo s najvišom razinom ljudskog istraživanja, piše Nature.
Trenutačni modeli tomu još nisu dorasli, no prema viziji izazova, do 2050. godine trebao bi postojati AI sustav koji, bez ljudske intervencije, kombinira sposobnosti generiranja hipoteza, planiranja eksperimenata i analize podataka da bi postigao znanstveno otkriće vrijedno Nobelove nagrade.
Ross King, istraživač kemijskog inženjerstva na Sveučilištu u Cambridgeu i jedan od organizatora izazova, vjeruje da bi ‘AI znanstvenik’ do toga mogao doći i mnogo prije. ‘Gotovo sam siguran da će AI sustavi postati dovoljno dobri da osvoje Nobelove nagrade. Pitanje je samo hoće li im za to trebati 50 ili 10 godina’, kaže King.
Mnogi znanstvenici ipak sumnjaju da bi trenutačni modeli, koji generiraju tekst i ideje na temelju postojećeg ljudskog znanja, mogli donijeti posve nove uvide. Takav bi napredak zahtijevao temeljitu promjenu načina na koji se AI razvija i financira.
‘Kad bi vlada sutra uložila milijardu dolara u fundamentalna istraživanja, napredak bi bio mnogo brži’, smatra Yolanda Gil, istraživačica s Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu. No uz potencijalne koristi, mnogi upozoravaju na rizike koje nosi uključivanje AI sustava u znanstveni proces.
Vrisak.info
