YouTube skriva ovu korisnu značajku iza pretplate jer Google sve agresivnije širi granice onoga što smatra premium iskustvom, a najnoviji primjer je ograničavanje prikaza tekstova pjesama u YouTube Musicu za korisnike bez aktivnog YouTube Premiuma.
YouTube Premium je od početka pozicioniran kao paket koji uklanja oglase i donosi dodatne pogodnosti poput reprodukcije u pozadini, offline preuzimanja i pristupa YouTube Musicu bez reklama, no Google sada ide korak dalje i dio funkcija koje su dosad bile besplatne postupno premješta iza paywalla kako bi povećao vrijednost pretplate. Upravo je prikaz tekstova pjesama postao nova meta takve strategije.
Prema dostupnim informacijama, korisnici besplatne verzije YouTube Musica i dalje mogu vidjeti tekstove, ali samo u vrlo ograničenom opsegu, što znači da će nakon određenog broja prikaza ili unutar određenog vremenskog perioda funkcija postati nedostupna bez pretplate. Iako Google nije jasno definirao granice besplatnog korištenja, nagađa se da je riječ o testiranju modela u kojem je dostupno tek nekoliko pjesama prije nego što se pojavi zahtjev za nadogradnjom na Premium.
Ovakav potez uklapa se u širi trend monetizacije streaming servisa koji pokušavaju povećati prihode izvan oglašavanja, posebno u trenutku kada troškovi licenciranja sadržaja rastu. Tekstovi pjesama nisu samo tehnička funkcija jer njihovo prikazivanje često uključuje suradnju s agregatorima i vlasnicima prava, što za platformu znači dodatne troškove koje Google očito želi nadoknaditi kroz pretplatnički model.
Strategija ipak nosi određeni rizik jer su korisnici navikli na dostupnost tekstova kao standardne funkcije, a sličan potez Spotifyja izazvao je snažnu reakciju publike zbog čega je platforma morala ublažiti ograničenja. Upravo će reakcija korisnika odlučiti hoće li Google zadržati ovakav model ili će, kao i konkurencija, morati pronaći kompromis između monetizacije i zadovoljstva publike.
Ako se promjena zadrži, YouTube Music bi mogao postati još jedan primjer postupnog “premiumiziranja” funkcija koje su nekad bile besplatne, što dugoročno mijenja očekivanja korisnika i način na koji streaming servisi definiraju osnovni i napredni paket usluga.
Globalna proizvodnja pametnih telefona ove godine mogla bi pasti za 10 do 15 %, predviđa istraživačka tvrtka TrendForce. Glavni razlog je stalni nedostatak memorijskih čipova, koji dodatno podiže cijene i prisiljava proizvođače da smanje proizvodnju.
Prema TrendForceu, proizvođači bi ove godine mogli ukupno proizvesti 1,14 milijardi uređaja. Istraživači upozoravaju da trenutno nema znakova olakšanja u opskrbi memorijskim čipovima, što održava visoke cijene i pritisak na profitabilnost.
Rastući troškovi i utjecaj na cijene uređaja
Rastuće cijene memorije povećavaju troškove proizvodnje pametnih telefona. Ako proizvođači pokušaju apsorbirati skuplje čipove bez povećanja maloprodajnih cijena, profitabilnost uređaja pada. S druge strane, ako povećaju cijene za potrošače kako bi zadržali marže, prodaja bi mogla opasti. TrendForce predviđa da će proizvođači prilagoditi svoje portfelje proizvoda i specifikacije uređaja kako bi odgovorili na rastuće troškove. Primjerice, HP je već najavio prilagodbe u liniji prijenosnih računala za ovu godinu.
Apple i Samsung bolje pozicionirani od kineskih brendova
Pad proizvodnje ovisit će o marki i strukturi portfelja. Apple je manje osjetljiv na rast cijena memorije jer se nalazi na vrhu tržišta s relativno velikim maržama. Samsung, koji proizvodi vlastite memorijske čipove, također je otporniji na nestašicu, pa se očekuje da pad proizvodnje neće biti značajan. S druge strane, kineski proizvođači poput Xiaomija, Transsiona, Huaweija, vivoa, OPPO-a i Honora najosjetljiviji su na rast cijena memorije, posebno za jeftinije uređaje. TrendForce ističe da Samsung već sugerira da bi cijene jeftinijih modela mogle rasti kako bi se sačuvale marže.
Skok cijena memorije
Procijenjene nabavne cijene memorijskih čipova u prvom tromjesečju ove godine gotovo su 200 % više nego u istom razdoblju prošle godine. Dok je memorija nekada činila 10 do 15 % ukupne cijene prosječnog pametnog telefona s 8GB RAM-a i 256GB prostora za pohranu, sada udio doseže 30 do 40 %, što značajno utječe na cijene uređaja i profitne marže.
Europska komisija dala je zeleno svjetlo Googleovoj akviziciji Wiz, tvrtke specijalizirane za kibernetičku sigurnost u oblaku. Komisija je zaključila da transakcija neće negativno utjecati na konkurenciju u Europskom gospodarskom prostoru (EEA).
Vrijednost akvizicije iznosi oko 27 milijardi eura, čime se radi o najvećoj akviziciji u povijesti Googlea. Tijekom tržišne istrage, Komisija prikupila je opsežne povratne informacije od korisnika i konkurentskih pružatelja sigurnosnih rješenja u oblaku. Analiza je pokazala da bi korisnici mogli prijeći na druge ponuđače ako bi Google integrirao Wizovu multi-cloud sigurnosnu platformu isključivo sa svojim proizvodima ili ako bi Wiz prestao podržavati druge cloud usluge.
Teresa Ribera, povjerenica za antimonopolsko natjecanje pri EK-u, izjavila je: „Google je iza Amazona i Microsofta po tržišnom udjelu u cloud infrastrukturi. Naša procjena potvrdila je da korisnici i dalje imaju vjerodostojne alternative i mogućnost promjene pružatelja usluga. Stoga transakcija ne izaziva sumnje u konkurenciju za usluge u oblaku ili sigurnost u oblaku u EEA.”
Google je akviziciju prvotno najavio u ožujku prošle godine, ističući da želi proširiti svoj portfelj u području kibernetičke sigurnosti. U priopćenju su naveli:
„Wiz pruža jednostavnu sigurnosnu platformu koja se povezuje sa svim glavnim cloud i kodnim okruženjima, pomažući u sprječavanju kibernetičkih incidenata.”
Wiz je u samo šest godina ostvario promet od 500 milijuna dolara, što pokazuje koliko brzo tvrtka raste na tržištu koje je još uvijek relativno novo. Mnoge tehnološke tvrtke s kvalitetnim proizvodom uspijevaju pronaći dugoročne investitore spremne podnijeti početne gubitke od 10 do 15 godina, a Wiz se pokazao posebno uspješnim u strateškom pristupu sigurnosti u oblaku, prenosi PC ekspert.
Dok mnoge tvrtke još uvijek koriste vlastitu infrastrukturu ili privatne podatkovne centre, trend migracije prema cloud okruženjima postaje sve izraženiji. Wiz je prepoznao ovu priliku i pametno pozicionirao svoje rješenje, što je vjerojatno razlog zašto je Google spreman platiti rekordni iznos. Iako Google raspolaže značajnim novčanim rezervama, odluka o investiciji od 27 milijardi eura signalizira temeljitu analizu i uvjerenje u potencijal Wizove tehnologije.
Vrisak.info
