OpenAI-jev najnoviji ChatGPT model, nazvan o3, nedavno je ostvario IQ rezultat od 136 na norveškom Mensa testu – viši od 98% svjetske populacije. Prilično impresivno. Umjetna inteligencija u manje od godinu dana postala je znatno kompleksnija, fleksibilnija i – na određeni način – pametnija.
Skok u sposobnostima toliko je velik da zbunjuje puno ljudi, pogotovo one koji najviše koriste nove tehnologije. Prema novoj anketi portala EduBirdie, četvrtina pripadnika generacije Z vjeruje da AI već ima svijest, a više od polovice smatra da je pitanje trenutka kad će njihov chatbot postati svjestan i možda zatražiti pravo glasa.
U 15% najinteligentnijih ljudi
No, treba uzeti u obzir kontekst Mensa testa. Budući da je test dostupan javnosti, tehnički je moguće da su njegovi zadaci ili rješenja korišteni tijekom treniranja modela. Kako bi se izbjegla ta mogućnost, istraživači s portala MaximumTruth.org osmislili su potpuno novi IQ test, offline i izvan dosega podataka korištenih za treniranje modela.
Na tom testu, koji je dizajniran da bude podjednako težak kao Mensa verzija, o3 je postigao IQ od 116 – i dalje iznimno visok rezultat. Time se ovaj model smješta u 15% najinteligentnijih ljudi. Bez osjećaja. Bez svijesti. Ali logika? Tu briljira.
Dobili 20-ak IQ bodova u godinu dana
Za usporedbu, prošle godine nijedan AI model nije ostvario IQ rezultat iznad 90 na istoj ljestvici. U svibnju prošle godine najbolji modeli su se mučili s rotacijom trokuta. Danas je o3 stabilno pozicioniran na desnoj strani Gaussove krivulje – među najpametnijim ljudima.
I nije jedini. Claude je također napredovao. Gemini je prešao 90 bodova. Čak je i GPT-4o, standardni model za ChatGPT, samo nekoliko IQ bodova ispod o3. Ali nije poanta samo u tome što AI postaje pametniji – već i u brzini kojom uči. AI napreduje kao softver, a ne kao ljudi. I za generaciju koja je odrasla uz softver, takav rast može djelovati uznemirujuće.
70% zoomera pristojno s robotima
Ako ste sazrijevali tijekom pandemije, kada su svi razgovori išli preko ekrana, AI sugovornik vjerojatno vam ne djeluje mnogo drukčije od Zoom nastave. Stoga ne čudi da, prema EduBirdieju, gotovo 70% pripadnika generacije Z koristi “molim” i “hvala” kad komunicira s AI-jem (i pritom troši milijune dolara OpenAI-ju).
Dvije trećine ih koristi AI u poslovnoj komunikaciji, 40% za pisanje e-mailova, a četvrtina za uljepšavanje nespretnih poruka na Slacku. Gotovo 20% njih s AI-jem dijeli osjetljive poslovne informacije poput ugovora i osobnih podataka kolega.
Četvrtina sklapa prijateljstva s umjetnom inteligencijom
Mnogi se oslanjaju na AI i u društvenim situacijama – od traženja slobodnih dana do jednostavnog odbijanja zahtjeva. Svaki osmi ispitanik već razgovara s AI-jem o drami na poslu, a svaki šesti koristi ga kao terapeuta.
Ako AI doživljavate kao prijatelja (26%), ili čak kao romantičnog partnera (6%), tada ideja o njegovoj svijesti više ne djeluje toliko nevjerojatno. Što više vremena provodite tretirajući nešto kao osobu, to vam više počinje tako i djelovati. Umjetna inteligencija odgovara na pitanja, pamti stvari, čak oponaša empatiju.
Ipak, inteligencija nije isto što i svijest – IQ rezultat ne znači da je AI svjestan sebe. Možete postići savršenih 160 na logičkom testu i svejedno biti toster – ako su vam tako postavljeni sklopovi. AI može “razmišljati” samo u smislu da rješava probleme uz pomoć unaprijed programiranog zaključivanja. Zbog toga će biti sve zanimljivije pratiti razvoj odnosa između ljudi i strojeva.
Vrisak.info
