Hrvatske božićne pjesme za mnoge su najprepoznatljiviji i najljepši zvuk blagdana.
Njihova vrijednost ne ogleda se samo u emocijama koje bude među vjernicima i slušateljima, već i u priznanju stručnjaka i glazbenih povjesničara koji ih svrstavaju među najbogatije europske božićne tradicije.
Posebnost hrvatskih božićnih napjeva potvrđuje i iskustvo iz Rima, prenosi RTV HB.
U božićno vrijeme, tijekom bogoslužja u Hrvatskom zavodu svetog Jeronima, upravo su se hrvatske pjesme često tražile i pjevale, i to na zahtjev vjernika koji nisu razumjeli jezik, ali su prepoznavali njihovu ljepotu, toplinu i duhovnu snagu.
Povijesni zapisi svjedoče o dubokoj ukorijenjenosti božićnog pjevanja u hrvatskoj tradiciji.
Već početkom 18. stoljeća u Veneciji su tiskani deseci hrvatskih božićnih pjesama, što govori o dugoj i bogatoj glazbenoj baštini.
Značajnu ulogu u njezinu očuvanju imali su pavlini, redovnički red koji je pjevanje smatrao sastavnim dijelom svakodnevnog duhovnog života.
Iako se često navodi kako postoji oko 150 hrvatskih božićnih pjesama, stručnjaci procjenjuju da je stvarni broj znatno veći.
Gotovo svaka župa ima vlastiti način pjevanja i glazbeni izričaj, što hrvatsku božićnu tradiciju čini iznimno raznolikom.
Posebno je zanimljivo da tradicionalne božićne pjesme u liturgiji često zamjenjuju nepromjenjive dijelove mise, što dodatno naglašava njihovu važnost u vjerskom životu.
Božićne pjesme nastale su iz naroda, iz vjere, običaja i zajedničkog pjevanja, te zbog toga i danas nose prepoznatljivu jednostavnost i toplinu.
Unatoč tomu, sve se rjeđe mogu čuti u medijima, gdje ih često zamjenjuju moderni blagdanski napjevi lišeni religijskog sadržaja.
Izdvojiti jednu najljepšu hrvatsku božićnu pjesmu nije lako, no “Narodi nam se” često se ističe zbog snažne melodije, bogatog teksta i jasne poruke. Upravo je ta pjesma proglašena hrvatskom božićnom himnom, simbolom glazbene i duhovne baštine koja i danas povezuje generacije.
Vrisak.info
