Prema podacima Agencije za znanost i visoko obrazovanje, za jesenski upisni rok na hrvatskim fakultetima ostalo je čak 15.259 slobodnih mjesta.
No, pri detaljnijem pregledu vidljivo je da na 61 studij nitko nije ostvario pravo upisa tijekom ljetnog roka, iako su visoka učilišta za te studije predvidjela ukupno 782 mjesta.
Razlozi za nepopunjena mjesta na pojedinim studijima
Za neka od tih mjesta bilo je interesa i prijava, no maturanti su te programe odabrali kao drugi izbor, a budući da su upisali željene fakultete, ti su smjerovi ostali bez upisanih studenata.
Među njima su, primjerice, nastavnički studij fizike i kemije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je kvota bila 22, prijavljenih 28, ali nitko se nije upisao.
Na popisu su i brojni studiji Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, poput dvopredmetnih studija judaistike, grčkog jezika i književnosti, hungarologije te rumunjskog jezika i književnosti, svi s kvotama između 14 i 16 mjesta.
Nije bilo interesa ni za jednopredmetni studij hrvatskog jezika i književnosti u Puli, izvanredni studij mehatronike i robotike ili strojarstva na Tehničkom fakultetu u Rijeci.
Javno Veleučilište Marka Marulića u Kninu već godinama ima problema s održivošću zbog manjka studenata, a i ovog ljeta nitko se nije upisao na izvanredne stručne studije trgovinskog poslovanja s poduzetništvom i prehrambene tehnologije.
Među manje atraktivnim smjerovima su i izvanredni studij ljevarstva na Metalurškom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, studij filozofije i religijskih znanosti u Zagrebu, izvanredni studij komunikacija i medija u Splitu te dvopredmetni izvanredni studij njemačkog jezika i književnosti u Rijeci.
Uz to, na popisu su i brojni studiji umjetničkih akademija te privatnih visokih učilišta. Problem predstavlja i velik broj studija na kojima je upisano tek nekoliko studenata, što otežava njihovo financiranje, jer prema Kolektivnom ugovoru Ministarstvo neće snositi troškove nastave za programe s manje od deset upisanih studenata, osim ako to posebno ne odobri ministar.
Najtraženiji studiji u Hrvatskoj
S druge strane, najveći interes maturanata zabilježen je za poslovnu ekonomiju na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, elektrotehniku i informacijsku tehnologiju te računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva, stručni studij poslovne ekonomije također na Ekonomskom fakultetu, pravo na Pravnom fakultetu te sestrinstvo na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu, gdje su upisne kvote gotovo u potpunosti popunjene.
Prema podacima Agencije, a koji su slični prošlogodišnjima, posebno velik interes pokazali su srednjoškolci za studije glume na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, logopediju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, kriminalistiku na Policijskoj akademiji “Prvi hrvatski redarstvenik” i Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti, kao i za radiološku tehnologiju na Zdravstvenom veleučilištu u Zagrebu.
Izazovi budućnosti: Višak mjesta i pad broja maturanata
Za jesenski upisni rok, osim 782 mjesta na 61 studiju bez upisanih kandidata, na veleučilištima i sveučilištima ostalo je ukupno 15.259 slobodnih mjesta.
Tijekom ljetnog roka na 1380 studijskih programa s ukupno 40.443 mjesta konkuriralo je 32.394 kandidata. Već nekoliko godina broj slobodnih mjesta na hrvatskim fakultetima nadmašuje broj maturanata s pravom upisa, a s obzirom na trend smanjenja broja učenika, taj se jaz u budućnosti može dodatno produbiti i ozbiljno ugroziti opstanak nekih fakulteta, veleučilišta i visokih učilišta.
Vrisak.info
