Veljača je mjesec buđenja prirode, dužih dana obasjanih suncem koji nas mami na prve izlete u prirodi i zabave na otvorenom. Ako nas ponovo ne iznenadi priroda i ne priušti nam snježne radosti po livadama koje su obojali vjesnici proljeća, veljača će biti mjesec kad počinju i problemi s alergijama.
Zašto je to tako?
Tijekom proljeća drveće i trave počinju ispuštati pelud, a upravo taj sastojak je ključni neprijatelj onih koji su osjetljivi na alergije. A one mogu biti – sezonske (kad se simptomi javljaju u proljeće, ljeto ili jesen, a obično su posljedica izlučivanja peludi ili plijesni) i višegodišnje (simptomi se javljaju tijekom cijele godine, a uzroci su grinje, perut, plijesan i žohari).
Alergije koje se javljaju u proljeće poznate su kao proljetne alergije, peludna groznica ili alergijski rinitis. Budući da alergija uvelike ‘ruši’ imunološki sustav, bolje ju je spriječiti nego se s njom uhvatiti u koštac. Zašto dolazi do alergije? Prilikom udisanja peludi, dolazi do reagiranja na inače bezopasnu tvar, poznatu kao alergen. No kod osoba koje su osjetljive, tijelo stvara antitijela koja putuju do stanica koje oslobađaju histamin i druge kemikalije. Histamin uzrokuje oticanje nosa i očiju pokušavajući zaustaviti ulazak alergena u tijelo. Histamin također uzrokuje kihanje kako bi uklonio alergene iz nosa. Glavni uzrok proljetne alergije je pelud i to ovih biljaka johe, bukve, breze, cedra, brijesta, masline, hrasta, vrbe, topole… U drugom valu alergije izaziva i trava.
Kad je koncentracija peludi najjača? Promjene u vremenu mogu utjecati i na to koliko peludi ove biljke ispuštaju. Topli dani povećavaju rast i gnojidbu, dok kišni dani prigušuju širenje peludi. Vjetroviti dani pomažu da se pelud lakše širi.
Koji su simptomi?
Proljetne alergije mogu izazvati sljedeće simptome: crvene i suzne oči, kihanje, curenje iz nosa, svrbež očiju, nosa, ušiju i usta, začepljen nos zbog zagušenja, natekle oči, post-nazalno kapanje, gdje se osjeća sluz kako kapi niz stražnji dio grla, kašljanje, piskanje ili otežano disanje.
Kako se zaštitit?
Da biste spriječili izlaganje peludi i plijesni, poduzmite sljedeće korake: provjerite jeste li i u kojoj mjeri okruženi biljkama koje ispuštaju pelud i ograničite vrijeme koje provodite vani, živite li u kući neka vrtna trava bude kratka, prilikom košenja travnjaka i vrtlarenja nosite masku protiv prašine, izbjegavajte mrtve i truleće trupce, držite sve prozore zatvorene ako je moguće i koristite filtere koji odgovaraju alergijama na klima uređajima, svakodnevno se kupajte i perite kako biste uklonili pelud, perite posteljinu jednom tjedno, presvucite se i operite odjeću nakon boravka na otvorenom, sušite odjeću u sušilici, ako je moguće, umjesto na otvorenom, izvadite cipele prije ulaska u kuću, nosite kape i sunčane naočale kad ste vani kako biste ograničili ulazak peludi u oči i slijetanje u kosu, podove usisati barem jednom tjedno.
Kako sanirati posljedice alergija?
Uz klasične lijekove koje će vam prepisati liječnik, vijek možete isprobati i nešto prirodno. Imunoterapija je, primjerice, jedno takvo rješenje. Kako biste podigli imunitet počnite uvijek na vrijeme kako bi se tijelo ojačalo i bilo spremno na ‘udar’ alergena. Isto tako tijekom alergija ne zaboravite na prirodni način ublažiti probleme – inhalacija uvelike pomaže kod alergijskog rinitisa i može umiriti i otvoriti dišne puteve. Dalje, vrlo je uspješno ispiranje fiziološkom otopinom koja pomaže prilikom začepljenja nosa i u razrjeđivanju dodatne sluzi koja se slijeva iz nosa. Otopina također može ukloniti alergene iz nosnica i sinusa.
Vrisak.info
