‘Kako se približavamo normalnom vremenu za spavanje, temperatura našeg središta tijela počinje padati’.
Ljudi imaju različite navike u životu pa se tako neki tuširaju ujutro, a neki navečer. No, što je bolje? Ispada da to ovisi o tome što uopće znači ‘bolje’. Robert Oexman, kiropraktičar i savjetnik za spavanje, objasnio je da noću prirodni cirkadijalni ritmovi našeg tijela uzrokuju smanjenje središnje tjelesne temperature, u osnovi govoreći našem mozgu da je vrijeme da se opustimo i odemo na spavanje.
‘Kako se približavamo normalnom vremenu za spavanje, temperatura našeg središta tijela počinje padati’, rekao je Oexman, ‘Neposredno prije nego što dođe vrijeme za buđenje, temperatura našeg tijela počinje rasti i djeluje kao jedan od signala našem mozgu da je vrijeme da se probudimo i započnemo dan’.
Oexman kaže da topla kupka može signalizirati vašem mozgu da je san blizu. ‘Noćno tuširanje može poboljšati san povećanjem smanjenja unutarnje tjelesne temperature koja je neophodna za početak spavanja i održavanje ispravnog sna noću’, objasnio je te dodao da, iako je korisna, praksa nije potrebna jer će naši cirkadijalni ritmovi pokrenuti proces bez obzira.
Točnije, rekao je, da biste temeljito iskoristili sve dobrobiti tuširanja vezane uz spavanje, trebali biste se pokušati tuširati otprilike 30 minuta ili manje prije spavanja. Neki tvrde da im je hladan tuš prije spavanja pomogao da se lakše odmore. To, rekao je Oexman, nije tako znanstveno istinito kao što mnogi misle.
‘Studije su pokazale da niske temperature aktiviraju smeđe masno tkivo, za koje se pokazalo da generira signale koji potiču spavanje’, rekao je, ‘Izolirano, ovo može imati smisla, ali klinički to vjerojatno nije najbolja praksa. Previše hladnoće prije spavanja može povećati središnju tjelesnu temperaturu smanjenjem dotoka krvi u kožu i poticanjem drhtanja, što može poništiti bilo kakvu korist izvedenu iz male količine smeđeg masnog tkiva koje će aktivirati signale za pospješivanje sna’.
poster
Uzimajući u obzir sve to, važno je shvatiti da zapravo nema nikakvih mana jutarnjeg tuširanja. Zapravo, Oexman tvrdi da jutarnje tuširanje zapravo može pomoći ljudima da se riješe te ‘pospanosti’ koja karakterizira gotovo svačije jutro, bez obzira jesu li se noć prije dobro odmorili ili ne.
Prema riječima dr. Julije Carroll, dermatologinje, kad je riječ o koži, učinci tuširanja ostaju nepromijenjeni bez obzira u koje se doba dana odlučite tuširati. Sve u svemu, objasnila je, tuširanje pomaže očistiti se od prljavštine, ulja i drugih zagađivača iz okoliša. Iz toga slijedi da će noćno tuširanje pomoći ukloniti nakupljenu prljavštinu od dana. Carroll je dodala da je ‘to stvarno osobni izbor’.
Međutim, brzo je primijetila da je hidratacija jednako važna kao i tuširanje i da bi se trebala učiniti nakon kupanja. ‘Važno je znati da prečesto tuširanje, osobito vrućom vodom, može smanjiti prirodne ovlaživače kože, što dovodi do suhoće i iritacije’, rekla je, ‘U svim slučajevima važno je koristiti blaga, neiritirajuća sredstva za čišćenje i hidratizirati kožu nakon tuširanja, neovisno o dobu dana. Podešavanje temperature vode tako da bude topla, a ne vruća također može pomoći u očuvanju prirodnih ulja kože’.
Carroll je također dodala da mnogi ljudi možda neće imati vremena za odgovarajuću hidrataciju nakon jutarnjeg tuširanja, pa bi umjesto toga moglo biti dobro noćno kupanje. ‘Ljudi često nemaju dovoljno vremena ujutro, pa možda neće obaviti temeljit posao, uključujući najvažniji korak hidratacije nakon tuširanja’.
Jonathan Palmer, osnivač trihološke službe Hairknowhow, rekao nam je: ‘Ono što može utjecati na zdravlje naše kose je ono što se događa s našom kosom kada je mokra, vlažna ili u procesu sušenja’. Kada pustite kosu da se ‘suši na zraku’ nakon večernjeg tuširanja, vjerojatno ćete na kraju zaspati s vlažnom kosom, koja je prirodno slabija i sklonija eroziji nego kada je suha. Da ne spominjemo da vaše vlasište čini sklonim razvoju gljivica.
Trljanje glave o jastuk tijekom spavanja pogoršat će situaciju, vjerojatno će povećati pucanje kutikule kose i na kraju dovesti do opsežnijeg oštećenja. ‘Ovo inače nije katastrofalno’, rekao je Palmer, ‘ali može napraviti razliku tijekom vremena, posebno za dužu kosu. Spavanje sa suhom kosom uvijek je bolje iz perspektive zdravlja kose’.
Iz toga proizlazi da bi oni koji se više vole tuširati noću trebali temeljito osušiti svoju kosu prije nego što krenu na spavanje. Kada se kupate ujutro, s druge strane, imat ćete koristi od duljeg razdoblja ‘prirodnog sušenja’, možda čak nećete trebati štetna sušila za kosu.
Važno je napomenuti da se većina zapažanja Palmera izravno odnosi na dugu kosu. Osobe s kraćim frizurama mogu biti malo manje oprezne u pogledu vremena tuširanja, s obzirom na to da će im se kosa vjerojatno osušiti prije nego što riskiraju bilo kakvu štetu.
Posljednjih nekoliko godina razna su istraživanja rasvijetlila odnos između tuširanja i stresa. Konkretno, istraživači su primijetili da hladni tuševi mogu dovesti do pada razine kortizola, hormona ‘bori se ili bježi’ koji tijelo oslobađa kada je pod stresom.
Prema istraživanju, hladan tuš također potiče oslobađanje adrenalina, hormona koji može ubrzati rad srca, krvni tlak i disanje. Sve to može pomoći u poboljšanju mentalne budnosti i usredotočenosti. Čini se dakle da doba dana za tuširanje manje utječe na razinu stresa od vrste tuširanja koju netko odabere.
Vrisak.info
