Vazmeno trodnevlje, poznato i kao Sveto trodnevlje, najvažnije je liturgijsko razdoblje u crkvenoj godini.
Obuhvaća posljednje dane Velikog tjedna, u kojima kršćani slave otajstvo Isusove muke, smrti i uskrsnuća. Trodnevlje započinje Misom večere Gospodnje na Veliki četvrtak, dostiže svoj vrhunac u Vazmenom bdjenju, a završava na Veliku subotu.
Veliki četvrtak – početak Vazmenog trodnevlja
Veliki četvrtak spominje se kao dan Posljednje večere, kada je Isus Krist sa svojim apostolima ustanovio Euharistiju i svećenički red. Na taj dan ujutro, biskupi sa svećenicima slave Misu posvete ulja (Missa chrismatis), gdje se posvećuju sveta ulja – krizma, ulje bolesničkog pomazanja i ulje za katekumene.
Središnji događaj dana je Misa večere Gospodnje, koja se slavi navečer, u vrijeme kada prema židovskom računanju dana počinje petak – dan Isusove muke. U pojedinim zajednicama u sklopu mise obavlja se i obred pranja nogu, u spomen na Isusovu gestu služenja apostolima.
Poseban trenutak večeri je prijenos Presvetog Oltarskog Sakramenta i početak Getsemanske ure – sata tišine, molitve i klanjanja, kojim vjernici sudjeluju u Isusovoj agoniji u Getsemanskom vrtu.
U Hercegovini se Veliki četvrtak naziva i “zeljavi četvrtak”, jer se tradicionalno blaguje zelje kao izraz posta i jednostavnosti.
Veliki petak – dan Kristove muke i smrti
Veliki petak ili Dan Muke Gospodnje obilježava se u dubokoj tišini i sabranosti. To je jedini dan u godini kada nema svete mise – jer Crkva slavi krvnu žrtvu Isusa Krista na križu. Umjesto mise, održavaju se obredi Velikog petka koji se sastoje od tri dijela:
Služba riječi – uključujući Muku po Ivanu
Klanjanje i ljubljenje križa
Sveta pričest – hostijama posvećenima prethodnog dana
Obredi započinju prostracijom svećenika pred ogoljenim oltarom – bez križa, svijećnjaka i ukrasa – što simbolizira Isusovu ogoljenost i patnju. Tijekom obreda, vjernici dolaze pokloniti se križu, dok se pjevaju antifone poput: “Tvome križu klanjamo se, Gospodine…”
Na Veliki petak obavezan je post i nemrs za sve katolike između 18 i 60 godina (post), te iznad 14 godina (nemrs). Taj dan obilježavaju brojne pobožnosti: Križni put, Gospin plač, razmatranja Muke, pobožnost Gospi žalosnoj, devetnica Božjem milosrđu (koja započinje toga dana), kao i molitve ranama Kristovim i Svetom Licu.
Velika subota – dan tišine i iščekivanja
Velika subota označava vrijeme kada Crkva prebiva kod Gospodinova groba. To je dan šutnje, posta i molitve, bez liturgijskih slavlja do večernjih sati. U središtu dana je unutarnje razmatranje, prisjećanje na Kristovu smrt, silazak nad pakao i iščekivanje uskrsne radosti.
Navečer, vjernici se okupljaju na Vazmeno bdjenje – najsvečanije slavlje liturgijske godine – kojim započinje Uskrs. Bdjenje uključuje blagoslov ognja i uskrsne svijeće, čitanja iz Starog i Novog zavjeta, krštenje katekumena i euharistijsko slavlje.
Vazmeno trodnevlje je vrijeme najdublje tišine i najuzvišenije nade. To su dani u kojima vjernici ulaze u samo središte svoje vjere – prolazeći s Isusom put križa, sudjelujući u Njegovoj smrti, kako bi s Njim ušli u život uskrsnuća.
Potpuni oprost vjernici mogu zadobiti pod uobičajenim uvjetima (ispovijed, pričest, molitva na nakanu Svetog Oca, odricanje od svakog grijeha) ako na Veliki četvrtak javno izloženom Presvetom Sakramentu izmole himan Klanjam ti se smjerno, tajni Bože naš; na Veliki petak sudjeluju u pobožnom klanjanju križu u liturgiji Muke Gospodnje; te na Veliku subotu u pohodu Presvetom Oltarskom Sakramentu u grobu, moleći Očenaš i Vjerovanje.
Široki Brijeg: Raspored ispovijedi i liturgijskih slavlja Velikog tjedna
Vrisak.info
