U Bosni i Hercegovini danas će biti sunčano uz malu oblačnost i najvišu temperaturu od 17 do 24 stupnja.
Ujutro će biti prohladno i vedro, uz rijeke i po kotlinama s maglom koja će se lokalno u ovim krajevima zadržavati i duže.
U ranijim jutarnjim satima u višim predjelima na istoku moguć je slab prizemni mraz. Prolazna oblačnost premještat će se s istoka prema jugu.
Od sredine dana očekuje se pretežno sunčano vrijeme uz malu oblačnost. Puhat će slab vjetar, promjenjivog smjera ili istočnih smjerova.
Sladić o “polarnom vrtlogu”
„Što je polarni vrtlog i zašto nemamo razloga za brigu? Ovih dana u medijima su aktualne pretjerane najave polarnog vrtloga i njegovog utjecaja na vrijeme u Europi. Ponudit ćemo kratko i jasno objašnjenje te pokazati zašto nema razloga za zabrinutost“, poručio je Sladić na svom Facebook profilu.
Kako objašnjava, svake godine početkom kalendarske jeseni na oko 30 kilometara visine formira se tzv. polarni vrtlog, odnosno polarna ciklona ispunjena vrlo hladnim zrakom.
„Ovo je posljedica smanjenja kuta pod kojim Sunce obasjava Zemlju, što znači i slabije zagrijavanje kratkovalnim Sunčevim zračenjem polarnih područja. Zbog toga je ovaj vrtlog najizraženiji početkom godine kada su ta područja u potpunom mraku. Izraženija temperaturna razlika između tropskih i polarnih područja dodatno jača polarni vrtlog, doprinoseći daljnjem hlađenju stratosfere, koja se proteže iznad 10 km visine. Oko polarnog vrtloga, poput prstena, kruži snažna mlazna struja koja sprječava prelijevanje ekstremno hladnog zraka u niže slojeve atmosfere, što bi moglo imati ozbiljne posljedice“, dodaje Sladić, prenosi pogled.ba.
„Polarni vrtlog je poput hobotnice“
„Jak i kompaktan polarni vrtlog ponaša se poput hobotnice koja je zarobila svoje pipke. Drugim riječima, sprječava njihovo širenje. Kada je mlazna struja ravna i bez većih oscilacija, veći dio kontinenta ostaje pošteđen velikih hladnoća“, objašnjava Sladić.
Međutim, snažan prijenos toplijeg zraka iz troposfere može destabilizirati polarni vrtlog. Zbog toga može doći do njegovog slabljenja, odnosno do „hobotnice“ koja opruža pipke, što omogućava prodiranje manjih količina hladnog zraka. To se češće događa kako se približavamo proljeću, kada kut Sunčevih zraka raste i dani postaju duži.
„Za lakše razumijevanje, zamislimo teglu s komprimiranim zrakom zatvorenu poklopcem. Ovaj poklopac predstavlja mlaznu struju koja zadržava komprimirani zrak. Međutim, kada poklopac povremeno popusti, hladniji zrak curi u niže slojeve atmosfere. Ipak, važno je zapamtiti da disintegracija polarnog vrtloga ne znači automatski dolazak hladnijeg zraka na naše područje“, zaključuje Sladić.
Vrisak.info
