Iako zvuči nevjerojatno, stanovnici Bosne i Hercegovine među najsretnijima su u regiji. Pokazalo je to istraživanje o zadovoljstvu ispitanika vlastitim životom u 2025. godini.
Indeks sreće temelji se na procjeni vlastitog životnog zadovoljstva ispitanika, a uzima u obzir čimbenike poput ekonomskih uvjeta, društvene podrške, zdravlja i percepcije slobode.
Prema podacima spomenutog istraživanja, indeks sreće stanovnika Bosne i Hercegovine je 6,4, dok je, primjerice, u Hrvatskoj 6, a u Crnoj Gori 6,1.
Najsretnije europske nacije, prema indeksu sreće, su Švedska, Finska i Norveška, a slijedi ih Švicarska.
Na samom vrhu nalazi se Finska s visokim indeksom zadovoljstva životom od 7,8, a odmah iza nje slijede Švedska (7,3) i Norveška (7,2).
Među najzadovoljnijim državama ističe se i Švicarska s rezultatom 7,0. S druge strane ljestvice, među europskim zemljama najniži indeks ima Ukrajina, s tek 4,7, što je svrstava na dno po percepciji kvalitete života među ispitanicima.
Hrvatska se, prema ovom istraživanju, nalazi u sredini ljestvice s indeksom sreće od 6,0. Time je pozicionirana uz bok većem dijelu srednje i jugoistočne Europe, gdje rezultati variraju između nešto ispod i nešto iznad prosjeka.
Podaci pokazuju i jasnu podjelu između sjevera i ostatka kontinenta – dok nordijske zemlje kontinuirano bilježe najviše razine zadovoljstva životom, zemlje jugoistoka Europe uglavnom zaostaju.
Zapadne zemlje poput Njemačke (6,9), Francuske (6,6) i Ujedinjenog Kraljevstva (6,7) drže stabilne srednje vrijednosti. Godinu ranije, odnosno 2024. godine, titulu najsretnije nacije na svijetu ponijeli su Finci.
Danska, Island i Norveška također su rangirane u prvih deset Svjetskog izvješća o sreći za 2024. Godišnje izvješće za 2024. godinu objavljeno je na Međunarodni dan sreće.
Spomenuta lista donijela je dobre vijesti za zemlje poput Češke, Litve i Slovenije, koje su se pridružile pozicijama 18, 19 i 21.
Ali vijesti nisu tako dobre za Sjedinjene Države i Njemačku, od kojih nijedna nije ušla među 20 najboljih.
Zemlje su rangirane prema odgovorima na pitanje Cantril ljestvice, koja od ispitanika traži da razmisle, a zatim ocijene svoje trenutačne živote na ljestvici od jedan do deset.
Prema Franku Marteli, finskom filozofu i istraživaču psihologije, Finci su sretni jer imaju snažan osjećaj zajedništva i povezanosti, čine dobra djela za druge ljude i nalaze jasnu svrhu za sebe. Prema Indeksu boljeg života
Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), Finska je bolja od prosječne zemlje u obrazovanju, ravnoteži između posla i privatnog života, kvaliteti okoliša, društvenih veza, sigurnosti i zadovoljstva životom.
Snažan osjećaj zajednice Finaca dodatno dokazuje OECD-ov indeks boljeg života, koji navodi da 96% ljudi vjeruje da zna nekoga na koga se mogu osloniti u trenutku kada im je to potrebno.
Očekivano trajanje života pri rođenju u Finskoj je oko 82 godine, 85 za žene i 79 za muškarce.
Usporedbe radi, u Bosni i Hercegovini 2024. godine prosječna starost umrlih muškaraca bila je 72,2 godine, a žena 77,5 godina.
Prema procjenama Ujedinjenih naroda, žene rođene u Bosni i Hercegovini tijekom 2024. godine trebale bi doživjeti 81,1 godinu života, a muškarci 74,6 godina.
Zdrave godine života kod žena u Bosni i Hercegovini smatraju se do 67 i pol, a kod muškaraca do 65 godina.
Vrisak.info
