Tijekom zimskih mjeseci brojni gradovi u Bosni i Hercegovini, posebno Sarajevo, Zenica i Tuzla, redovno se suočavaju s teškim epizodama smoga, kada je zrak zasićen opasnim česticama i plinovima koji ozbiljno ugrožavaju zdravlje građana.
Kako pojašnjava diplomirana biologinja Jelena Kalinić sa stranice Nauka govori, smog nije samo mješavina magle i dima, već složen koktel štetnih tvari koje svakodnevno udišemo zajedno s kisikom.
Prosječan čovjek dnevno udahne oko 11.000 litara zraka, a u uvjetima zagađenja s njim u organizam ulaze i čestice koje mogu imati dugoročne i teške posljedice.
Što je zapravo smog?
Smog nastaje kada se u magli, uslijed ljudskih aktivnosti, zadrže čestice čađi, industrijski i automobilski plinovi, te drugi zagađivači.
Posebno su opasne tzv. lebdeće čestice PM10 i PM2.5, koje su toliko sitne da mogu prodrijeti duboko u pluća, pa čak i u krvotok.
Osim čestica, smog sadrži i ugljen-monoksid, okside azota, sumporne okside i ozon. U određenim uvjetima nastaje i fotokemijski smog, dodatno pogoršavajući kvalitet zraka.
Gradovi u “zračnom zarobljeništvu”
Problem je posebno izražen u gradovima smještenim u kotlinama, gdje dolazi do temperaturnih inverzija. Tada topliji zrak iznad grada stvara svojevrsni “poklopac” koji onemogućava razmjenu zraka, pa zagađenje danima ostaje zarobljeno nad urbanim područjima.
Smog iznad Sarajeva. Pogled sa Trebevića.
Pročitajte: https://t.co/9HK8dn3Cpl pic.twitter.com/WYQ3dhYvaP— Nezavisne novine (@NezavisneBL) December 21, 2025
Glavni izvori smoga su individualna kućna ložišta na ugalj i druga prljava goriva, ispušni plinovi vozila, te industrijska postrojenja.
Ozbiljne posljedice po zdravlje
Izloženost smogu uzrokuje iritaciju dišnih puteva, kašalj, pogoršanje astme, oštećenje pluća, iritaciju očiju i kože, a dugoročno povećava i rizik od karcinoma. Posebno su ugrožene trudnice, djeca, starije osobe i kronični bolesnici.
Kvalitet zraka mjeri se indeksom zagađenja, pa se tako vrijednosti iznad 100 smatraju opasnima za osjetljive grupe, dok indeksi viši od 300 označavaju izuzetno opasan zrak za sve građane.
Ipak, za razliku od mnogih europskih gradova, u BiH često izostaju konkretne mjere čak i pri ekstremno visokim vrijednostima.
Rješenja postoje, ali zahtijevaju sistemske mjere
Stručnjaci ističu da pojedinci mogu učiniti vrlo malo. Nošenje maski ili privremeni odlazak iz zagađenih područja tek su kratkoročna rješenja.
Ključ leži u sistemskim mjerama: regulaciji ložišta, smanjenju emisija iz prometa i industrije, energetskoj efikasnosti zgrada, razvoju javnog prijevoza i prelasku na čišće izvore energije.
Primjeri poput Londona, koji je nakon smrtonosne epizode smoga donio stroge zakone o čistom zraku, pokazuju da promjene jesu moguće, ali samo uz političku volju i dugoročne strategije.
Zagađenje zraka, upozoravaju stručnjaci, nije lokalni već globalni problem. Njegove posljedice mogu se osjetiti daleko od izvora, ugrožavajući ekosisteme, vode i šume.
Zato borba protiv smoga nije samo pitanje zdravlja, već i odgovornosti prema budućim generacijama.
Vrisak.info
