Ovogodišnji slavodobitnik 303. Sinjske alke je 34-godišnji Josip Čačija koji je u tri utrke izborio osam punata.
Čačija je u prvoj utrci upisao dva punta, a u drugoj i trećoj po tri tako da je ovogodišnja Alka pobjednika dobila bez pripetavanja, uzbudljive završnice natjecanja izjednačenih alkara.
Slavodobitnik Čačija je pripadnik bojne za specijalna djelovanja Oružanih snaga RH, a na Sinjskoj alci je debitirao u povorci još 2005., dok je 2010. prvi put bio kopljanik. Njegov otac Ilija Miro dugo je bio alkarski momak.
Od Viteškog će alkarskog društva (VAD) Sinj dobiti slavodobitnički plamenac hrvatske trobojnice, zlatnu plaketu Alke i 40 tisuća kuna, dok će od pokroviteljice Alke, predsjednice Kolinde Grabar Kitarović dobiti zlatni prsten s hrvatskim grbom i sabljom. Njegov momak će od VAD-a dobiti zlatnu plaketu Alke, a od predsjednice srebreni prsten s hrvatskim grbom i jataganom.
Alkarsko natjecanje kojim se slavi pobjeda nad osmanskim osvajačima u 18. stoljeću održano je pred brojnim gledateljima iz cijele Hrvatske i državnim vrhom.
Alkarski vojvoda Boško Ramljak u tradicionalnom obraćanju istaknuo je činjenicu da se ovogodišnja Alka poklapa s obljetnicom vojno-redarstvene operacije “Oluja”, kojom je prije 23 godine oslobođena većina hrvatskog teritorija okupiranog od pubunjenih Srba.
U tradicionalnom obraćanju vojvoda je zahvalio svim sudionicima te oslobodilačke operacije, među kojima je bilo i puno Sinjana. Pozdravljajući poimenice visoke uzvanike, Ramljak je posebna priznanja dao premijeru Andreju Plenkoviću, predsjednici Republike i vrhovnoj zapovjednici Oružanih snaga Kolindi Grabar Kitarović te izborniku hrvatske nogometne reprezentacije Zlatku Daliću koji je nagrađen posebnim pljeskom publike.
U svečanoj loži, uz državni vrh okupili su se ministri i saborski zastupnici, lokalni čelnici, ali i hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH Mirko Šundov, članovi diplomatskog zbora.
Vojvoda je Vladu pohvalio za povratak dostojanstva i vrijednosti Domovinskom ratu, “poljuljanih u nedavnoj prošlosti”, kadrovska rješenja kojima se iskazalo poštovanje prema braniteljima, pozitivne pomake na strateškoj razini kakvi se ne pamte od 90-ih godina, te afirmaciju “Oluje” kao legitimne i legalne vojno-redarstvene operacije.
Ustvrdio je i kako su ti ključni uspjesi ostvareni jer je u kadrovskoj križaljci ove vlade napokon bilo mjesta za istaknute ratne zapovjednike na čelu s legendarnim zapovjednikom 4. gardijske brigade Damirom Krstičevićem .
“Kao hrvatski branitelj sada vidim pozitivne promjene i osjećam da se dostojanstvo vraća”, rekao je Ramljak zahvalivši na tome i ministru branitelja Tomi Medvedu.
Predsjednici Republike odao je priznanje što ona, kao i cijeli državni vrh, “nijednom svojom gestom, činom ili propustom nije dovela u pitanje opravdanost, legalnost i legitimnost oslobodilačkih operacija, što nikada nije zatajila istinu o Domovinskom ratu i brutalnoj agresiji na Hrvatsku, od koje smo se imali pravo i obavezu braniti”.
“Nama hrvatskim braniteljima to je posebno važno jer je hrvatska sloboda skupo plaćena, desecima tisuća poginulih branitelja i civila, velikim brojem ranjenih i raseljenih kao i nesagledivom materijalnom štetom koju će osjećati generacije”, rekao je Ramljak.
Na kraju je i pohvalio hrvatsku nogometnu reprezentaciju na čelu s izbornikom Dalićem jer su pokazali kako se treba boriti za narod i domovinu. “Cijeli svijet nam se divi, kao da smo se oslobodili svih kompleksa, zbacili sve okove i pokazali tko smo i što smo”, rekao je alkarski vojvoda aludirajući na srebrnu medalju nogometne reprezentacije na Svjetskom prvenstvu u Rusiji i doček koji im je organiziran u domovini.
Sinjskom alkom obilježava se pobjeda nad osmanskim osvajačima 14. kolovoza 1715. kod Sinja kada je 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo je navalu turskoga zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska brojala 60.000 vojnika.
U Cetinskoj krajini još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala Osmanlije, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku, oživljavajući tako svake godine prve nedjelje u kolovozu svoju slavnu pobjedu. Dva dana prije Alke održava se generalna proba (tzv. Bara), a uoči samog natjecanja druga generalna proba (tzv. Čoja).
U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi.
Naziv Alka potječe iz turskoperzijskog jezičnog sloja, a znači prsten, obruč.
Sinjska alka danas je jedinstveno viteško natjecanje u Europi. Nastala je početkom XVIII. stoljeća. Inače je nastavak mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije.
Povjesničari su utvrdili kako povijest Alke pokazuje da se ona u starini trčala u različito vrijeme, a katkad i dva puta na godinu.
Alka se tek od 1849. redovito trčala 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca, tako da se i Bara i Čoja i Alka održe u istom mjesecu.
Godine 1991. alkari i alkarski momci bili su jedina hrvatska povijesna postrojba koja je sudjelovala na svečanoj smotri Zbora narodne garde u Zagrebu (28. svibnja). Taj se dan danas slavi kao dan rođenja Hrvatske vojske.
Povijest svjedoči i kako se Alka trčala četiri puta izvan Sinja i to 1832. u Splitu, 1922. u Beogradu, 1946. u Zagrebu, a 2017. u Vukovaru je održana svečana Alka, na kojoj je pobijedio alkar Ante Zorica.
Alka je snažan motiv i u hrvatskoj umjetnosti, što svjedoči i pripovijest Dinka Šimunovića “Alkar” (1908.), koja je prevedena na brojne svjetske jezike, između ostalih i na kineski. Glasoviti pak svjetski dirigent Oskar Danon je 1965. povodom 250 godišnjice Sinjske alke, napisao operu “Alkar”.
Sinjska alka je 2010. upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine.
HRT
