Među najpopularnijim ostavštinama svetoga Benedikta je križ, tj. medaljica svetog Benedikta uz koju se vežu brojni oprosti i zaštita od svakoga zla.
1. Život svetog Benedikta
Sveti Benedikt iz Nursije u Italiji (480-543), brat blizanac svete Skolastike, smatra se ocem zapadnog monaštva u Europi. Na njegovu “Pravilu svetog Benedikta” temelji se organizacija brojnih vjerskih redova. Sam benediktinski red ima svoju kolijevku u Monte Cassinu u Italiji, 70 kilometara od Rima.
Kako bismo mogli razumjeti simboliku medaljice svetog Benedikta, moramo znati za jedan događaj iz života ovog sveca. Benedikt je tri godine živio u špilji kao pustinjak. Kako je bio na glasu svetosti jedna ga je vjerska zajednica zamolila da preuzme mjesto njena poglavara koji je tada preminuo. Nekima se od “redovnika” ova ideja nije svidjela pa su pokušali ubiti Benedikta otrovanim kruhom i vinom. Poput svetog Ivana evanđelista Benedikt je također na čudesan način Božjom intervencijom spašen od trovanja. Nakon što je učinio znak križa nad otrovanim jelom i pićem, shvatio je da ga pokušavaju ubiti te je prevrnuo čašu i zapovjedio gavranu da odnese kruh.
2. Medaljica svetog Benedikta
Prednja strana ove medaljice nosi sliku svetog Benedikta koji drži križ u desnoj ruci i “Sveto pravilo” u lijevoj ruci. Uz njega se na jednoj strani nalazi razbijena čaša iz koje izlazi zmija otrovnica, a na drugoj strani gavran. Iznad čaše i gavrana utisnute su riječi: “Crux Sancti Patris Benedicti” (Križ svetog oca Benedikta). Na rubu medaljice stoji zapisano: “Ejus in obitu nostro praesentia muniamus” (Neka nas u času smrti naše zaštiti njegova prisutnost).
Na stražnjoj strani medaljice nalazi se križ na kojem su utisnuta početna slova ovih riječi: “Crux Sacra Sit Mihi Lux” (Neka mi križ bude svjetlo) i početna slova riječi: “Non Draco Sit Mihi Dux” (Neka mi zmaj ne bude vođa). Oko samog križa nalazimo početna slova riječi “Crux Sancti Patris Benedicti” (Križ svetog oca Benedikta). Na obodu su utisnuta početna slova dvostiha: “Vade Retro Satana, Nunquam Suade Mihi Vana — Sunt Mala Quae Libas, Ipse Venena Bibas” (Odlazi Sotono, ne savjetuj me ispraznostima – zlo je to što nudiš, sam pij svoj otrov). Na vrhu samog križa možemo vidimo utisnute riječi Pax (Mir) ili monogram I H S (Isus).
3. Potpuni oprost onima koji nose medaljicu
Potpuni oprost na smrtnomu času dobivaju oni koji nose medaljicu sv. Benedikta i ispunjavaju sljedeće uvjete:
1 ako preporučuju dušu Bogu
2 ako se ispovjede i pričeste ili (ako to nije moguće) zazovu sveto ime Isusovo uz skrušeno kajanje.
Među oprostima koje je papa Benedikt XIV. u breveu od 12. ožujka 1742. podijelio ovoj medaljici jest i potpuni oprost uz obične uvjete (ispovijed, pričest, molitva na nakane sv. oca) na blagdane: Božić, Bogojavljenje, Svijećnicu, Uskrs, Spasovo, Duhove, Presveto Trojstvo, Tijelovo, Veliku Gospu, Bezgrješno začeće, Malu Gospu, Sve svete, Sv. Benedikta (11. 7.) ako barem jednom u tjednu:
1 mole krunicu ili
2 poučavaju u vjeri ili
3 posjete bolesnike ili
4 daju milostinju siromasima ili
5 dođu na sv. misu.
Djelomični oprosti vezani su uz mnoge molitve ili pobožnosti i mnoga dobra djela.
4. Porijeklo medaljice svetog Benedikta
Nije sigurno kada je nastala medaljica svetog Benedikta. Za vrijeme suđenja za vračanje u Natternbergu blizu opatije Metten u Bavarskoj 1647. godine, optužena žena svjedoči kako nije imala nikakve moći nad gradom jer se on nalazio pod zaštitom križa. Tijekom istrage, na zidovima spomenute opatije pronađen je veliki broj iscrtanih križeva koji su bili okruženi slovima čije je značenje s vremenom zaboravljeno.
U jednom zapisu iz 1415. godine konačno je pronađena slika na kojoj vidimo svetog Benedikta koji u jednoj ruci drži štap s križem na vrhu i svitak u drugoj ruci. Na samom štapu i svitku zapisane su potpune rečenice na kojima se objašnjava značenje inicijala na medaljici. Kasnije se medaljice koje na sebi nose lik svetog Benedikta, križ i početna slova počinju izrađivati u Njemačkoj te polako širiti po Europi. Benedikt XIV. daje službeno odobrenje za medaljicu 23. prosinca 1741. godine te 12. ožujka 1742. godine u svojim kratkim pismima.
5. Milosti koje se primaju preko ove medaljice
1. Brani nas od vradžbina i drugih đavolskih utjecaja.
2. Štiti nas od tlačenja i zavođenja zloduha.
3. Pomaže pri obraćenju grešnika, posebno kada se oni sami nalaze u smrtnoj opasnosti.
4. Pomaže kao zaštita od kušnji.
5. Djeluje protiv zaraznih bolesti i otrova.
6. Majke pred porodom dobivaju posebnu pomoć za siguran porod.
7. Pruža zaštitu u vrijeme bura, oluja i drugih nevolja na zemlji.
8. Pomaže u liječenju tjelesnih tegoba.
6. Kako koristiti medaljicu
1. Na lančiću oko vrata.
2. Na krunici koju molimo.
3. U džepu ili torbi.
4. U automobilu ili iznad vrata i prozora u stanu.
5. U temeljima kuće.
6. Pričvršćenu na sredini križa.
Korištenje bilo kojeg vjerskog predmeta služi kao podsjetnik na Boga i usmjeruje nas prema služenju Bogu i našim bližnjima. Medaljica se ne smije poistovjećivati s amajlijom ili nekakvim čarobnim predmetom.
7. Križ sretne smrti
Raspelo poznato pod imenom “Križ svete smrti” ne nosi taj naziv samo zbog egzorcizirajućih svojstava Medaljice i Kristova tijela, već zbog zaštite koja proizlazi iz same smrti svetog Benedikta. Papa Grgur Veliki (540.-604.) opisuje smrt svetog Benedikta sljedećim riječima:
„Šest dana prije nego što je napustio ovaj svijet, Benedikt je naredio da se otvori njegova grobnica. Odmah nakon toga pao je u groznicu praćenu velikom vrućicom i čestom nesvjesticom. Kako se iz dana u dan njegova bolest sve više pogoršavala, naredio je redovnicima da ga prenesu u kapelicu gdje se osnažio primajući Tijelo i Krv našega Spasitelja Krista. Dok su njegovo slabo tijelo pridržavala dvojica njegovih učenika, on se uspravio s rukama uzdignutim prema nebu i u tom molitvenom stavu predao svoj duh.“
Vrisak.info
