Knjiga “Plaču li jeleni?” fra Ante Marića donosi duboko emotivnu i potresnu priču smještenu u Hercegovinu tijekom Prvog svjetskog rata. Knjiga se bavi teškom temom koja prožima svaku stranicu, a radnja opisuje borbu fra Didaka Buntića da spasi djecu od gladi i smrti u Hercegovini, pružajući im nadu i sigurnost u obiteljima slavonskih seljaka.
Roman prikazuje djetinjstvo ispunjeno nesigurnostima i tugom, a djeca koja ne razumiju zašto moraju napustiti svoje obitelji suočavaju se s nepojmljivim gubitkom. Svi roditelji koji su dali svoju djecu nisu to učinili iz želje, već iz potrebe da ih spase. Kroz lik fra Didaka Buntića prikazana je hrabrost, kao i povjerenje koje su roditelji imali prema njemu, dajući mu svoje najvrijednije – djecu.
Iako su mnogi od njih preživjeli, nisu svi imali sreće ponovno se vratiti svojim obiteljima. Glavni lik, Marko, simbolizira djecu koja se nisu uspjela vratiti doma, suočavajući se s tugom i osjećajem izdaje. Na njegovom putu ne samo da su prisutne emocije, već i pitanja koja traže odgovore – zašto je baš on odabran za onoga koji napušta selo, i što to znači za njega?
Knjiga prikazuje snažnu emotivnu dinamiku, s krikovima i plačem djece koja su ostala bez svojih roditelja. Ove emocije čitateljima izazivaju lavinu osjećaja, a priča ostavlja dubok trag u svakom tko se susretne s likovima i događanjima romana i ne samo da nas vodi kroz teške povijesne okolnosti, već nas također suočava s razmišljanjem o današnjem društvu. Kroz priču o djeci koja su morala napustiti svoje domove, knjiga nas podsjeća na to koliko često, i odrasli i djeca, uzimamo stvari zdravo za gotovo.
U današnjem vremenu, gdje su osnovne potrebe kao što su hrana, sigurnost i obitelj često dostupne, teško je razumjeti duboku patnju koju su preživljavali naši preci. Ponekad zaboravljamo koliko smo privilegirani u usporedbi s onima koji su živjeli u ratnim vremenima, suočeni s gladi, gubitkom i nesigurnošću. “Plaču li jeleni?” nas podsjeća da zahvalnost i svijest o onome što imamo.
Knjiga ističe važnost hrabrosti, ljubavi i žrtve, pokazujući povezanost između Hercegovine i Slavonije, te izuzetnu ulogu koju je fra Didak imao u tom povijesnom kontekstu. Djelo je obogatilo literaturu temom koja podsjeća na nevjerojatnu snagu ljudske izdržljivosti i solidarnosti u najtežim vremenima.
Spašavanje gladne hercegovačke djece tijekom Prvog svjetskog rata, posebno u 1917. i 1918. godini, bila je velika humanitarna akcija. Glavni uzroci gladi bili su velike suše koje su pogodile Hercegovinu 1916. i 1917. godine, manjak radne snage zbog ratne mobilizacije, ratne rekvizicije, prekid iseljavanja te izostanak državne pomoći. Fra Didak Buntić i hercegovački franjevci imali su ključnu ulogu u spašavanju djece, a oko 17 000 mališana smješteno je u Hrvatskoj i Slavoniji. Veliku pomoć pružile su i humanitarne organizacije te je ova akcija solidarnosti ostavila dubok trag u kolektivnoj svijesti hercegovačkog naroda.
»Prema podatcima Središnjeg zemaljskog odbora za zaštitu obitelji mobiliziranih i u ratu poginulih vojnika iz kraljevine Hrvatske i Slavonije , bilo je u Hrvatskoj dana 20. VIII. 1918. godine zbrinuto 12.270 djece iz Bosne i Hercegovine (Sta – nje ferijalnih kolonija…, 1918.), dok drugi autori smatraju da se radi o 17.000 djece (Nikić, 1995.). Razlike se pripisuju smještanju djece bez znanja i organizacije Središnjeg zemaljskog odbora, o čemu svjedoči i pismo fra Didaka Buntića Josipu Šiloviću 1917. godine: Predviđao sam, ali se nijesam nadao, da će tako brzo biti; naime da će djeca svoju braću, sestre pa će i roditelje s vremenom sebi privući prije nego roditelji djecu, a to je gotova stvar. Onaj naime broj, što je s transportom otišao, ne pokazuje ni blizu pravi broj Hercegovaca u Slavoniji. Neprestano odlaze na poziv njihovih gazda privatno. A ionako je sada promet između Hercegovine i Srijema veoma živ kraj svih zapreka (Knezović, 1938., 40-43)
Ako još niste pročitali knjigu “Plaču li jeleni?”, Vrisak.info svakako preporučuje ovo djelo zbog njegove emotivne snage i povijesnog značaja, kao i sposobnosti da čitatelje podsjeti na vrijednosti poput hrabrosti, ljubavi i zajedništva, koje su temelj za izgradnju boljeg svijeta.
Vrisak.info
