Veljača je mnogima najdraži, jer je najkraći mjesec, a ove godine trajat će dan duže. Kako se radi o prijestupnoj godini, veljača ima 29 dana, a za one koji se pitaju zašto je to tako, evo odgovora.
Iza ovog fenomena stoje zanimljivi povijesni i astronomsko-matematički razlozi koje ćemo navesti u nastavku. Prema suvremenom (gregorijanskom) kalendaru, godina ima 365 dana, otprilike koliko planeti Zemlji treba da napravi krug oko Sunca. No, u stvarnosti Zemlji treba malo više, točnije 365 dana, pet sati, 48 minuta i 45 sekundi. Dodavanjem prijestupnog dana svake četiri godine, pomaže se održavanju ravnoteže kalendarskog i astronomskog vremena.
Inače, kalendar koji je ranije korišten bio je julijanski, a on nije uključivao prijestupne godine, što se promijenilo uvođenjem 1582. godine suvremenog (gregorijanskog) kalendara. Ipak, postoje određene iznimke koje se očituju u tome da godina može biti prijestupna samo ako je djeljiva s brojem četiri, pa je tako, primjer radi 2000. bila prijestupna, a 1990. nije. Prijestupne godine često su povezane s raznim tradicijama, događajima, u mnogim kulturama prijestupna godina važi za sretno razdoblje, dok je neki smatraju godinom u kojoj se mogu desiti ružne stvari.
Na kraju, važno je spomenuti i rođendane, a budući da je rođenje 29. veljače rijetko, osobe koje su ipak rođene na ovaj dan obično imaju samo stvarno rođendansko slavlje svake četiri godine. To znači da će, primjera radi, neko ko se rodi ovog 29. veljače 2024. rođendan moći slaviti tek za četiri godine – 2028. kada će veljača ponovno imati 29. dana. No mnogi se toga ne pridržavaju, pa rođendan obilježavaju 28. veljače ili 1. ožujka.
Vrisak.info
