Imali smo priliku čuti iz istrage informacije da je on naručivao, kao s Temua, diplome za snahu, sina itd. Sva ta sveučilišta, konkretno Goražde, bilo je u procesu dobivanja akreditacije, imalo je neko privremeno rješenje, ispričala je Mahmutović.
Povezanost političkog i pravosudnog sustava te nedostatak političke volje da se nešto promijeni razlozi su zbog kojih je Bosna i Hercegovina među najlošije rangiranim državama po korupciji. Ova se pošast sve više širi i u području visokog obrazovanja.
Sveučilišta niču kao gljive poslije kiše, pod sumnjivim načinima akreditiranja, izravno urušavajući obrazovni integritet države.
Oni koji na korupciju ukazuju uglavnom su novinari. Danas će oni biti saslušani, piše N1info.ba.
Saslušanje pred nadležnim državnim Povjerenstvom za borbu protiv korupcije BiH, u vezi s akreditacijom visokoškolskih ustanova te njihovim nadzorom, prilika je za zajednički pritisak na istražna i pravosudna tijela u BiH, kažu novinari istraživači koji će se naći pred članovima Povjerenstva.
Anisa Mahmutović, novinarka iz Tuzle, u svojem istraživanju naglasak stavlja na Sveučilište “Kallos” u Tuzli te je ranije, kako ističe, poslala upit koji se odnosi na rad Agencije za razvoj visokog obrazovanja u BiH, nadležne za vođenje postupka akreditacije, u kojoj već više od godinu dana zbog blokada u državnom parlamentu nije izabrano novo vodstvo, odnosno članovi Upravnog odbora. Samim time, nije proveden ni natječaj za direktora.
Upravo u tom starom Upravnom odboru, koji je danas u tehničkom mandatu, zapravo je gospodin Nedeljko Stanković, čovjek koji je na nekim od svojih sveučilišta dekan, na nekima rektor, a jednom od Sveučilišta koje je egzistiralo u Tuzlanskoj županiji, Europskom sveučilištu “Kallos” oduzeta je licencija za rad zbog neispunjavanja uvjeta. Akreditirani su i Europsko sveučilište Brčko distrikt i Europsko sveučilište Kallos onoga trenutka kad je gospodin Stanković ušao u UO Agencije za razvoj visokog obrazovanja BiH, navela je novinarka iz Tuzle Anisa Mahmutović.
Ista ili slična situacija je i u Brčko distriktu, a zajednička bolna točka visokoškolskih ustanova koje su u fokusu istraživanja jest ili to što nisu akreditirane, a i dalje egzistiraju, ili jesu akreditirane, ali obiluju nelogičnostima u radu, kažu naši sugovornici. Radi se, konstatiraju, o uigranoj koruptivnoj shemi koju pokriva politika.
Mogu slobodno reći, usko povezano, koruptivno djelovanje politike i ljudi koji vode te državne agencije, odnosno sveučilišta. Jer svi znamo da na području Brčko distrikta ta sveučilišta imaju političku potporu i baš zbog toga i djeluju, a to je usko povezano s korupcijom u zapošljavanju i svim ostalim nedjelima, kazao je novinar iz Brčkog Adis Mujdanović.
Nelogičnosti su vidljive i na Sveučilištu u Travniku, ali i Internacionalnom sveučilištu u Goraždu, posebno nakon što je bivši student i predsjednik Gradskog vijeća Živinice Nail Jusić prošloga tjedna uhićen.
Provjere istražnih tijela, između ostalog, uključuju i fakultetske diplome koje su stekli Jusić i njegov sin, zbog kojeg je i dospio u središte zanimanja kada ga je imenovao u Upravni odbor tamošnjeg Doma zdravlja.
Imali smo priliku čuti iz istrage informacije da je on naručivao, kao s Temua, diplome za snahu, sina itd. Sva ta sveučilišta, konkretno Goražde, bilo je u procesu dobivanja akreditacije, imalo je neko privremeno rješenje, ispričala je Mahmutović.
No, proces nadzora u spornim ustanovama ne postoji. Odgovornost se prebacuje, a utvrđivanje je, zbog sustava spojenih posuda, Sizifov posao. Spomenute ustanove obrazovale su liječnike, stomatologe, forenzičare, čije se znanje izravno odražava na živote ljudi.
Kako se radi o uvezanom sustavu, veći su i pritisci na novinare koji na korupciju ukazuju.
Portal koji vodim i ja praktički se jedini bavimo istraživačkim novinarstvom ovdje, tako da smo na neki način, najprije u novinarskoj zajednici, izolirani jer je većina ostalih medija blisko povezana s vlastima ili nekim političkim strukturama. Tako da katkad ima pritisaka, stižu poruke, pozivi, ali ja se ne odazivam na njih, dodao je Mujdanović.
Sve je ovo rezultat duboke korozije u institucijama i nedostatka političke volje za promjenama. A sve dok ne budemo imali neovisno pravosuđe i slobodne medije, borba protiv korupcije ostat će samo mrtvo slovo na papiru.
Stoga nije ni čudo što se, prema Indeksu percepcije korupcije, Bosna i Hercegovina nalazi među četiri najlošije pozicionirane države u Europi.
Nažalost, vidimo da je po optužnicama koje je podignulo Tužiteljstvo BiH, posebno i na entitetskim razinama, jako mali broj predmeta koji se odnose na visoku korupciju, ozbiljan organizirani kriminal. Imamo nešto bolje rezultate kad su u pitanju predmeti Sky i Anom zbog međunarodnog pritiska, ali općenito se jako malo radi na tom polju. Razlozi su vrlo jasni – mi imamo zarobljen i policijski i pravosudni sustav, što rezultira time da imamo amnestiju za velika kaznena djela, poručio je Denis Džidić, urednik BIRN-a BiH.
Osim što se ne usvajaju zakoni koji bi nas pomaknuli s mrtve točke u borbi protiv korupcije, ništa manje ne zabrinjava ni izostanak provedbe usvojenih, a većinu reforma neophodnih za suzbijanje korupcije vlast je obećala ispuniti reformskom agendom, koja joj je obveza na europskom putu.
Vrisak.info
