Bajau narod već gotovo tisuću godina, poznat i kao morski nomadi, živi na moru koristeći čamce kao svoje domove i provodeći velik dio života u vodi.
Narod Bajau poznat je po izvanrednim sposobnostima ronjenja na dah i mogu boraviti pod vodom dulje vrijeme i zaranjati na velike dubine, koristeći tek osnovnu opremu poput jednostavnih naočala i utega, piše Indy100.
Genetska prednost za život ispod površine
Znanstvenici su otkrili da Bajau ljudi imaju posebnu genetsku mutaciju takozvani “gen morskog nomada” – koji im omogućuje iznimne ronilačke sposobnosti. Ova mutacija rezultira povećanom slezenom, organom koji pohranjuje kisik i oslobađa ga u krv tijekom zarona, čime im se znatno produžuje vrijeme zadržavanja daha.
Dr. Melissa Ilardo sa Sveučilišta Cambridge pojasnila je da je ova fiziološka prilagodba povezana s povišenim razinama hormona štitnjače, koji potiče razvoj većih slezena. Za BBC je izjavila: “Oni doslovno provode osam sati dnevno u ronjenju, a pod vodom su oko 60 posto vremena.”
Suvremene prijetnje drevnoj kulturi
Iako su njihove vještine zadivljujuće, Bajau zajednica danas se suočava s ozbiljnim problemima. Komercijalni ribolov i borba za priznavanje državljanstva prijete opstanku njihova tradicionalnog načina života. Time se otvara pitanje opstanka jedne od najposebnijih pomorskih zajednica na svijetu, koja je svoje sposobnosti razvijala generacijama.
Vrisak.info
