Konklava je proces izbora novog poglavara Katoličke Crkve, započinje između 15 i 20 dana nakon što papinska stolica ostane prazna.
Ovaj strogo regulirani događaj odvija se unutar Sikstinske kapele, gdje kardinali glasuju sve dok se ne postigne potrebna većina.
Konačni znak izbora novog pape dolazi u obliku bijelog dima koji izlazi iz dimnjaka kapele, praćen tradicionalnim proglašenjem: “Habemus papam!”
Sama riječ konklava znači “pod ključem” i odnosi se na praksu zatvaranja kardinala u Domu sv. Marte, dok se samo glasovanje odvija u Sikstinskoj kapeli. Današnja pravila izbora pape uspostavljena su u 20. stoljeću.
Don Zvonimir Rezo, student poslijediplomskog studija u Rimu iz Mostarsko-duvanjske biskupije, u izjavi za RTV HB podsjetio je da su se na počecima kršćanstva pape većinom birale aklamacijom rimskih svećenika, a potom bi i narod u Rimu redovito izabrao nekog Talijana koji bi tako postajao papa.
Svećenik Vrhbosanske nadbiskupije don Ljubo Zadrić istaknuo je da, ukoliko je za papu izabran netko tko nije u Kardinalskom zboru ili čak nije prisutan u prostoriji gdje se odvija izbor, kandidata treba, izdvojenog od svih medijskih utjecaja, dovesti u Vatikan. Dodao je da takav izabrani kandidat može biti i netko tko ne pripada biskupskom redu.
Kroz povijest su se izbori papa često oduljivali, zbog čega je konklava kao oblik izbora uspostavljena u 13. stoljeću. Papa Ivan Pavao II. bio je prvi izabranik po novim pravilima prema kojima pravo glasa imaju kardinali mlađi od 80 godina, a njihov broj iznosi 120 ili više.
“Ove godine bi kardinala trebalo biti oko 130, što malo premašuje broj koji bi inače trebao biti. Naravno, kažemo oko 130 jer ne znamo točan broj”, rekao je Rezo i naglasio kako su pape procijenile da je dobro da izbor bude zatvoren i isključivo u rukama kardinala, bez utjecaja državnika.
Crni dim iz dimnjaka Sikstinske kapele javnosti signalizira da papa nije izabran, dok bijeli dim označava da je Crkva dobila novog poglavara. Papa Franjo imenovao je 111 aktualnih kardinala, među kojima većina više nije iz Europe.
Govoreći o proceduri izbora, Zadrić je istaknuo važnost knjižice koju kardinali dobivaju, a koja ima liturgijski i kanonski karakter. “Osim što je bitan ljudski glas svakog od kardinala, vrlo često zanemarimo značenje Presvetog Trojstva, osobito u kontekstu izbora novog pape, kada govorimo o Duhu Svetom koji vodi Crkvu”, rekao je Zadrić za RTV HB.
Prema riječima don Zvonimira Reze, tijekom konklave održavaju se dva glasovanja dnevno kako bi kardinali imali dovoljno vremena za promišljanje, molitvu i međusobne razgovore. “Naravno da kardinali, njih je oko 130, ne poznaju baš svakoga, pa su potrebni razgovori da vide koga Duh Sveti želi na čelu Crkve”, kazao je Rezo.
Izabrani kardinal mora pristati na izbor za papu. Povijesni podaci bilježe da je najmlađi papa bio Benedikt IX., izabran u 11. stoljeću s između 11 i 20 godina, dok je najstariji bio Klement X., izabran 1670. u 79. godini i 290. danu života.
Vrisak.info
