Prošle godine Hrvatska je privukla više od 20 milijuna turista i zabilježila preko sto milijuna noćenja, a kako se približava vrhunac sezone, raste oprez među ključnim sektorima.
Svi bi, čini se, pa i resorni ministar Tonči Glavina, bili zadovoljni ako bi se lanjske brojke ponovile. Računa se da bi to i uz prilagodbu politike cijena odnosno prikočivanja njihova rasta u glavnoj sezoni na kraju značilo i nešto veći godišnji prihod od izvoza usluga sektora turizma nego lani.
Iako je u špici sezone lani blagi međugodišnji pad prihoda od inozemnih gostiju rasplamsao rasprave o cjenovnoj konkurentnosti, godina je zahvaljujući pred- i posezoni zaključena s gotovo 15 milijardi eura prihoda ili 2,6 posto više nego godinu prije.
Oni od privatnih putovanja stranih gostiju porasli su za 1,9 posto ili oko 280 milijuna (na 14,57 milijardi eura). Može se napomenuti da je to znatno ispod stope inflacije, dakle, radi se o realnom padu, piše Poslovni.hr.
Lani se dogodilo i nešto neuobičajeno. Iako nam u turizmu kao glavnom neto izvozniku usluga priljevi premašuju odljeve približno desetak puta, rashodi po putovanjima Hrvata u inozemstvo i apsolutno su porasli jače nego prihodi od stranih gostiju.
Prema podacima HNB-a, na privatna putovanja u inozemstvo se 2024. odlilo više od 1,8 milijardi eura – čak 430 milijuna eura ili 31 posto više nego godinu prije. Po sličnoj stopi ti su odljevi rasli i u 2023.
Hrvati očito sve više troše (i) vani, a strani gosti troše opreznije.
U novije vrijeme često se s tim u vezi anegdotalno čuju priče o iskustvima cijenama u nekim jeftinijim turističkim destinacijama, ali u kojoj mjeri spomenuta statistika govori o tim računicama i okretanju dijela hrvatskih građana turističkim odredištima s nižom razinom cijena, teško je reći.
Izvjesno je da je razmjerno snažan rast realnih plaća i raspoloživog dohotka posljednjih godina rezultirao i time da Hrvati općenito više putuju.
Blagi rast prihoda
Na tom tragu su i podaci sustava eVisitor za prva četiri mjeseca ove godine, prema kojima je do kraja travnja u Hrvatskoj zabilježeno ukupno 2,27 milijuna dolazaka (tri posto više nego lani) te 6,4 milijuna noćenja (četiri posto više no lani).
Iako se, uobičajeno, veći dio odnosi na strane goste (70-ak posto) i njihova noćenja (tri četvrtine), u odnosu na isto lanjsko razdoblje broj domaćih dolazaka porastao je i nešto više nego stranih (6 naspram 2 posto), dok je broj noćenja povećan podjednako (3-4 posto).
Krajem ovog tjedna državni statističari objavit će detaljnu sliku turističkih aktivnosti stanovništva Hrvatske za 2024. No, neke trendove pokazuje i statistika putničkih agencija o organiziranim putovanjima.
Ti podaci upućuju da je oko 54 posto domaćih turista na višednevna putovanja putem agencija lani putovalo unutar Hrvatske. No, u odnosu na prethodnu godinu i broj tih turista i broj noćenja bio je nešto manji, dok su kod inozemnih aranžmana zabilježene dvoznamenkaste stope rasta. Relativnim povećanjem pritom su stršala kružna putovanja u strane zemlje, kao i putovanja na daleka odredišta.
Prema dostupnim turističkim pokazateljima za ovu godinu, brojke jesu na tragu ponavljanja prošle godine. Predstavnici sektora uglavnom će reći kako se zasad dobro držimo, ali tek predstoji dio sezone u kojemu se generira daleko najviše dolazaka i noćenja, a time i determiniraju ukupni rezultati.
U konačnici će tržište dati svoj odgovor i na pitanje jesmo li skupi i u kakvoj su relaciji cijene i ono što se za njih nudi. “Sezona bi prema bukingu po noćenjima i dolascima trebala biti približno na razini prošle godine. Uz umjeren rast cijena to bi značilo blagi rast financijskih pokazatelja”, kaže Veljko Ostojić, predsjednik Udruge za turizam pri HUP-u, dodajući kako bismo s obzirom na ograničavajuću strukturu kapaciteta ukupno mogli biti zadovoljni.
Kao i obično, različiti akteri u turizmu, od hotela i kampova do privatnih iznajmljivača stvari promatraju iz različitih perspektiva. To vrijedi i za pitanje cijena i elastičnosti potražnje s obzirom na neke druge čimbenike koji u novije vrijeme dobivaju na važnosti, poput npr. utjecaja geopolitike, konkurencije ili platežne moći gostiju iz glavnih nam emitivnih tržišta.
U nekim stvarima se pretjeralo
Zbog svega se ove godine potencira kako je pred nama zahtjevan i izazovan glavni dio sezone. Pozivajući se na analize prema kojima su cijene turističkih usluga u Hrvatskoj proteklih nekoliko godina rasle znatno brže nego u većini mediteranskih zemalja, ali i na smanjenje realne potrošnje turista apelirao na oprez u formiranju cijena u turizmu.
Iz redova turističkih stručnjaka čule su se ocjene da se lani “u nekim stvarima pretjeralo, naročito u izvanpansionskoj ponudi” te da vjeruju da su iz toga naučene lekcije.
Boris Žgomba, predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u prvom redu podcrtava kako je ovo zahtjevna turistička godina, to prije što smo već i lani osjetili da potražnja za našom destinacijom nije onakva kakvu bismo željeli i kakva je bila prije dvije godine.
Nešto je do cijena, nešto do konkurencije, ali i nekih objektivnih čimbenika koji utječu na potražnju.
Govoreći o predstojećem glavnom dijelu turističke sezone, kada su obično i najviše cijene, rekao je kako vjeruje da će “privatni sektor naći načina da se prilagodi situaciji”.
Usporedbe s kretanjima cijena u turizmu s mediteranskom konkurencijom u posljednjih nekoliko godina pokazuju da se veći raskorak njihova prosječnog rasta dogodio u ugostiteljskim uslugama nego u cijenama smještaja, pa je realno očekivati i da su potrebne prilagodbe politike cijena danas izraženije upravo kod restorana, kafića i sličnih usluga.
Posljednji usporedni podaci, za travanj, pokazuju da je u toj kategoriji godišnji rast usporio, ali je i dalje viši nego u turističkim zemljama s kojima se obično uspoređujemo.
U Hrvatskoj je, doduše, i dalje viša i ukupna inflacija, kao što smo razinom cijena u kategoriji restorana i hotela još 2023. premašili 90 posto prosjeka EU, po čemu je, prema Eurostatu, ispred nas na Mediteranu bila samo Italija. Konačno, za mnoge turiste u Hrvatskoj važna su usporedna varijabla i cijene hrane u trgovinama.
Vrisak.info
