Na Dan planeta Zemlje, koji se ove godine obilježava pod geslom “Naša snaga, naš planet” i u znaku obnovljive, posebno električne energije, udruge za zaštitu okoliša u Hrvatskoj uputile su snažan apel Vladi da energiju budućnosti temelji na suncu i vjetru, a ne na fosilnim gorivima.
Iz Greenpeacea Hrvatska upozoravaju da unatoč velikom potencijalu i određenom napretku posljednjih godina Hrvatska i dalje zaostaje među europskim zemljama po iskorištavanju solarne energije.
Petra Andrić, programska voditeljica te udruge, izjavila je kako „industrija fosilnih goriva desetljećima zna da je najodgovornija za klimatsku krizu“, dok s druge strane „Vlada formalno podržava zelenu tranziciju, ali u stvarnosti ulaže u plinsku infrastrukturu, na kopnu i na moru“.
Upozorila je i na kašnjenje s ažuriranjem Nacionalnog energetskog i klimatskog plana te preniske ciljeve za obnovljive izvore energije. Greenpeace smatra da Hrvatska do 2030. može postići 100% obnovljivu proizvodnju električne energije, ali da to zahtijeva jasan zaokret u investicijama, odustajanje od fosilnih goriva i ulaganje u čistu energiju.
Sličnog stava je i Zelena akcija, čija predsjednica Dora Sivka tvrdi da je prijelaz s plina na obnovljive izvore moguć i tehnološki i financijski, ali da nedostaje politička volja. Kritiziraju Vladu zbog korištenja javnog novca i europskih sredstava za širenje plinske infrastrukture umjesto za poticanje energetske tranzicije.
Zelena akcija naglašava važnost ciljane financijske pomoći za prelazak na obnovljive izvore energije uzimajući u obzir razlike između urbanih i ruralnih sredina te financijske mogućnosti građana.
Zalažu se za decentralizirani energetski sustav u kojem građani imaju veću kontrolu, lakše osnivaju energetske zajednice i međusobno dijele energiju što je, kako kažu, jedna od ključnih funkcija takvih zajednica, prenosi Misszdrava.
U povodu Dana planeta Zemlje oglasila se i svjetska organizacija WWF, čija je direktorica Adrije, Nataša Kalauz, upozorila da neracionalna proizvodnja i bacanje hrane predstavljaju veliki globalni problem.
“Trebamo prestati kupovati više nego što nam je potrebno i prestati bacati hranu. Više od trećine proizvedene hrane se baca, dok milijuni ljudi gladuju”, naglasila je Kalauz.
Dodala je i da bi smanjenje otpada od hrane Zemlji osiguralo dodatnih 13 dana za obnovu prirodnih resursa. “Možemo istovremeno proizvoditi dovoljno hrane i štititi prirodu ako se okrenemo održivim poljoprivrednim praksama i uravnotežimo prehranu između biljnih i životinjskih namirnica”, zaključila je Kalauz.
Vrisak.info
