Iako su troškovi proizvodnje povrća visoki, zbog visoke cijene gotovog proizvoda sve je više onih koji se odlučuju zasaditi svoju baštu. Zbog povoljnih vremenskih prilika, sadnja povrća na otvorenom ove godine počela je nešto ranije. S druge strane, iz plastenika se već ubiru prvi ovogodišnji plodovi. U Semberiji, najvećoj žitnici naše zemlje, sjetva povrća na otvorenom je u punom jeku. U semberskom selu Crnjelovo, gdje se proizvodi najviše povrća u ovom dijelu zemlje, već se ubiru prvi plodovi i u plastenicima.
“Mi sijemo veći broj tih povrtlarskih kultura, počevši od krastavaca koji su krenuli s berbom prije 10 dana, tikvice su se počele brati prije 7 do 10 dana, ima paprika u plastenicima, na njivi, patlidžana…”, kaže Milorad Zarić, proizvođač povrća.
Zbog porasta cijena svega, pa i povrća, sve je više onih koji se odlučuju sami proizvoditi, makar i u saksijama.
Proizvođači kažu da je računica jasna. Kilogram krompira na pijaci košta od 2,5 do 3 marke. S druge strane, da bi jedna četveročlana obitelj zasadila dovoljne količine krompira potrebne za cijelu godinu, potrebna im je vrećica sjemenskog krompira koja košta 40 maraka.
Ponuda rasada na pijacama je raznovrsna, a cijene su od pola marke do marke.
Da se sije sve više povrća, potvrđuju i u gradskom odjeljenju za poljoprivredu u Bijeljini.
“Ona je zastupljena na površini od 4 do 4 i po tisuće hektara, ovisno o godini. Od tih 4.500 hektara površine u zatvorenom prostoru odvija se na oko 300 hektara, 3.000 duluma zaštićenog prostora”, navodi Sreten Vučković, načelnik Odjeljenja za poljoprivredu Grada Bijeljina.
Oni koji proizvode veće količine, kažu da se sembersko povrće konzumira i u okruženju.
“50 posto odlazi za Hrvatsku i Sloveniju, 50 posto za domaće tržište, sve je veća potražnja vani”, kaže predsjednik Poljoprivredne zadruge “Povrtlarstvo” Mićo Živić.
Građani kažu da su prednosti vlastite proizvodnje ogromne i da je, osim financija, presudan motiv osjećaj da ste nešto sami proizveli i da, kako mnogi kažu, “znaju što jedu”, navodi Pogled.ba.
Vrisak.info