Akademik, prof. dr. sc. Dragan Babić, dr. med., specijalist neuropsihijatrije i subspecijalist socijalne psihijatrije, govorio je za Večernji.ba o sve češćoj pojavi blagdanske depresije, načinima na koje se manifestira, kako je prepoznati, kada potražiti stručnu pomoć te kako je prevenirati i liječiti.
Profesor Babić pojašnjava kako je blagdanska depresija relativno noviji psihijatrijski fenomen koji pogađa sve veći broj ljudi. Riječ je o uglavnom kratkotrajnom stanju koje može trajati nekoliko dana ili tjedana prije, tijekom i nakon blagdana. Iako su blagdani vrijeme radosti, oni istodobno predstavljaju stresno razdoblje, osobito za emocionalno osjetljive osobe i one koje imaju izraženu empatiju prema drugima.
Govoreći o simptomima, Babić ističe kako se blagdanska i sezonska depresija očituju sniženim raspoloženjem, bezvoljnošću, iscrpljenošću i povlačenjem iz društva. Kod oboljelih dolazi do pada životne motivacije i radne učinkovitosti, a često se žale i na lošiju kvalitetu života. Prisutan je povećan umor, potreba za snom, pojačana pospanost te izražena žudnja za ugljikohidratima, osobito slatkišima. Uz to se mogu javiti letargija, smanjen libido, povećan apetit, porast tjelesne težine i pogoršanje raspoloženja.
Depresiju, prema riječima profesora Babića, nije teško prepoznati. Osobe postaju povučenije, manje razgovaraju, preosjetljive su, neraspoložene i sklone negativnim mislima. Izbjegavaju društvo, a takvi simptomi značajno smanjuju njihovu životnu i radnu funkcionalnost. Kada se to dogodi, nužno je potražiti stručnu pomoć psihijatra ili psihologa.
Kao ključne mjere prevencije, Babić naglašava važnost zdravog načina života. To uključuje pozitivno razmišljanje, uravnoteženu prehranu i redovitu tjelesnu aktivnost barem tri puta tjedno. Posebno ističe i duhovnu dimenziju, naglašavajući kako vjera, molitva i zahvalnost Bogu mogu imati snažan pozitivan učinak kod osoba koje su vjernički orijentirane.
Ako je depresija već prisutna, profesor Babić upozorava da se radi o širokom spektru poremećaja – od lakih do teških oblika, uključujući i one s psihotičnim simptomima. Trajanje može biti kratkotrajno, ali bez liječenja i prihvaćanja stručnih savjeta, kod nekih osoba može potrajati i cijeli život. Neliječena depresija može dovesti do ozbiljnih psihičkih i socijalnih posljedica te značajno narušiti kvalitetu života. Ključ oporavka vidi u promjeni negativnih uvjerenja o sebi, razvoju samoprihvaćanja i usvajanju pozitivnih životnih stavova.
Kao primjer pozitivnih vjerovanja, Babić navodi prihvaćanje vlastitih pogrešaka kao prilike za učenje, razvijanje razumijevanja i ljubavi prema drugima, pomirenje s prošlošću, nadu u budućnost te važnost oprosta.
Govoreći o odnosu blagdanske i zimske depresije, Babić pojašnjava kako blagdanska depresija najčešće kratko traje i može se javiti u bilo koje doba godine, iako je učestalija zimi, osobito oko Božića i Nove godine. Često se javlja nakon stresnih događaja i češća je kod psihički osjetljivijih osoba.
Tijekom svoje bogate profesionalne karijere, profesor Babić se, kako navodi, mnogo puta susretao s ovim oblicima depresije. Pacijentima je nastojao pomoći kroz psihološku podršku, stručne savjete i terapiju. Ističe kako danas postoji niz kvalitetnih antidepresivnih lijekova, ali i biljnih pripravaka koje priznaje Svjetska zdravstvena organizacija, a koji mogu biti učinkoviti u liječenju.
Na pitanje tko je skloniji depresiji, Babić navodi kako od nje mogu oboljeti svi, no veći rizik imaju emocionalno osjetljive osobe, oni skloni negativnom mišljenju te osobe s genetskom predispozicijom. Depresija se češće javlja kod žena i osoba koje žive same, no naglašava kako su samoprihvaćanje, zdrav život i kontrola negativnih misli ključni zaštitni faktori.
Osim depresije, u blagdanskom razdoblju često se javljaju i anksiozni poremećaji, tjeskoba, pa i panični napadaji. Profesor Babić ističe da se depresija i anksioznost često javljaju zajedno, a nerijetko dolazi i do somatizacijskih tegoba – bolova i tjelesnih simptoma bez jasnog organskog uzroka. Kao završnu poruku naglašava važnost samopoštovanja, emocionalne podrške obitelji i prijatelja te stavljanja vlastitog mentalnog zdravlja u središte života, što značajno doprinosi kvaliteti života i prevenciji psihičkih poteškoća.
Vrisak.info
