Ugledni britanski tjednik “The Economist” nedavno je objavio posebno izvješće svoje istraživačke jedinice posvećeno zapadnom Balkanu pod naslovom “Zapadni Balkan do 2025.: Svjetlija budućnost ili permanentna marginalizacija?”. U samom uvodu kaže se kako regija zapadnog Balkana ima veliki spektar problema, prenijeli su mediji u BiH.
Regiju se opisuje kao geopolitički jako riskantnu te se navode brojni sigurnosni rizici koji uključuju bilateralne probleme, stalne protivnike još iz ratova 1990-ih do prijetnje islamskim fundamentalizmom. Uz to se navode i dodatne tenzije koje dolaze iz borbe za geopolitičku prevlast koju vode EU s jedne i trio Rusija – Turska – Kina s druge strane.
Jedno od važnijih poglavlja o kojem govori ovo izvješće je i stanje demokracije u regiji. Istraživanja na koja se poziva The Economist, dijelom rađena i u njegovoj vlastitoj režiji, kažu kako stanovnici regije od pada komunizma nisu imali veliko povjerenje u političke institucije. Posebno se ističe nezadovoljstvo tranzicijom koja je krenula 1989. – Prema Economistovu indeksu demokracije za 2017., Srbija je rangirana kao 66. među 167 zemalja i jedina je opisana kao “slaba demokracija” u regiji.
Sve ostale zemlje ocijenjene su kao “hibridni režimi” s Albanijom na 77., Crnom Gorom na 83. i Makedonijom na 88. mjestu. BiH je najniže rangirana zemlja regije i nalazi se na 101. mjestu – piše u ovom izvješću. BiH se opisuje kao zemlju u kojoj lideri vladaju od 1992. Ekonomska situacija u regiji tri desetljeća nakon početka tranzicije opisuje se u tri faze koje su se odvijale u razdoblju od 1989. do 2000., 2000. do 2008. te poslije 2008. Tako, prema istraživanjima Economista, BDP po glavi stanovnika – po kupovnoj moći u pozitivnom smjeru od 1989. do 2017. bilježi samo Albanija čiji je indeks 1989. bio 15,5, dok je prošle godine iznosio 23,4.
BiH je, primjerice, 1989. imala mnogo viši indeks od 30,1 u odnosu na prošlu godinu s 23,5, najveći pad iskusila je Crna Gora, koja je 1989. imala indeks od 51, dok je prošle godine imala indeks 32. – Ekonomijama zapadnog Balkana predviđa se rast na godišnjoj razini od oko 3,2% u prosjeku u 2018./19. Što je i dalje ispod postotka koji su bilježile prije 2008. i neće im dopustiti dosegnuti razvijenu Europu. Bez obzira na to, ovo je napredak u odnosu na protekle godine. Ovo će ipak probuditi nade da se može dogoditi napredak koji će ubrzati hvatanje koraka s razvijenom Europom – navodi se u izvješću.
U vremenu kada se govori o velikoj depopulaciji i iseljavanju s prostora zapadnog Balkana, The Economist uz pomoć UN-a priopćava još poraznije podatke za regiju. BiH će u sljedeća tri desetljeća, do 2050., prema ovim projekcijama, izgubiti oko pola milijuna stanovnika. S 3,5 milijuna stanovnika u 2017. BiH bi 2050. trebala pasti na 3,05 milijuna stanovnika, što bi značilo da je izgubila 12,8% stanovništva. Albanija bi, prema projekcijama, s 2,93 milijuna pala na 2,66 milijuna, Makedonija bi 2050. trebala imati 1,9 milijuna stanovnika, dok bi Srbija u istom razdoblju trebala izgubiti oko 1,3 milijuna stanovnika ili 15,3% te imati oko 7,44 milijuna. BiH ne stoji ništa bolje ni kada su u pitanju infrastrukturni elementi.
Indikatori infrastrukturnog razvoja koje navodi The Economist za 2016. kada su u pitanju autoceste na 1000 m2 iznose 1,3, željeznice za isti teritorij – 19,9, iz BiH na 1000 stanovnika zrakoplovom je letjelo tek 270, dok smo imali 89 mobilnih uređaja na 100 stanovnika, dostupnost širokopojasnog interneta kretala se oko 17,5 korisnika na 100 stanovnika. Mnogo bolje rezultate u svim navedenim oblastima od BiH bilježe Kosovo, Makedonija i Srbija.
Gotovo identična je situacija kada se govori o uvozu i izvozu i njihovom udjelu u BDP-u, tako BiH izvozi 1773 dolara po glavi stanovnika, dok uvozi 2599 dolara po glavi stanovnika. BiH je prije tri godine imala potencijal za izvoz od 2401 dolara, a u stvarnosti je izvozila tek 1585 dolara, što znači da je koristila tek 66% svojih resursa, navodi se u izvješću britanskog tjednika “The Economist”.
