Bolest o kojoj se još malo zna definira se kao dugotrajna, teška, onesposobljavajuća psihička i fizička nemoć bez mišićne slabosti.
Početak je obično nagao i mnogi bolesnici navode stanje slično virusnoj infekciji s otokom limfnih čvorova, malaksalošću, vrućicom i simptomima gornjih dišnih putova. Vodeći je simptom izrazita klonulost koja traje najmanje šest mjeseci i značajno ometa svakodnevne aktivnosti.
Kronična nemoć u ovom slučaju nije posljedica aktualnog napora, a odmor je značajno ne popravlja te znatno ograničava radne, socijalne, odgojne ili osobne aktivnosti pojedinca. Od nje danas u svijetu boluje oko 17 milijuna ljudi.
Britanski znanstvenici su upotrijebili lijek pod nazivom interferon alfa. Riječ je o proteinu koji nastaje u tijelu, a proizvode ga, među ostalima i bijela krvna zrnca. Koristi se u terapiji protiv virusa hepatitisa i biološki je proizveden.
Uz pomoć interferona alfe umjetno su kreirali model sindroma i ustanovili da su pacijenti čiji je imunosni odgovor na tretman bio pretjerano aktivan bili skloniji i razvoju SKU-a.
– Prvi smo put uspjeli dokazati da je imunosni sustav osoba sklonijih razvoju SKU-a bio pretjerano aktivan, prije i poslije ubrizgavanja interferona alfe – kazala je prof. Alice Russell s Instituta za psihijatriju, psihologiju i neuroznanosti londonskoga Kraljevskog koledža, koja je vodila istraživanje.
Interferon alfa koristi se za liječenje zaraze hepatitisom C. Svrha mu je aktivirati imunosni sustav na jednak način na koji to čini snažna infekcija.
Brojni pacijenti koji primaju interferon alfu osjećaju iznimno snažan umor za vrijeme liječenja, a neki među njima kroničan umor osjećaju mjesecima nakon prestanka primanja terapije.
Prof. Russell i kolege ova su saznanja iskoristili u istraživanju tijekom kojega su mjerili stupanj umora i evidentirali markere imunosnog sustava kod 55 pacijenata prije, za vrijeme i nakon ubrizgavanja interferona.
Ustanovili su da je 18 od 55 ispitanika imalo pretjerano aktivan imunosni sustav i prije tretmana, a za vrijeme ubrizgavanja interferona imunosna je reakcija bila hiperaktivna.
– Ovaj rezultat upućuje na to da su osobe čiji imunosni sustav reagira pretjerano aktivno sklonije razvoju sindroma kroničnog umora – rekla je Russell.
Njezina kolegica s Instituta Carmine Pariante istaknula je da su rezultati studije vrlo korisni kada su posrijedi znanstvena saznanja o sindromu kroničnog umora, no da ne nudi puno odgovora na pitanja na koji način ovu bolest spriječiti, liječiti i izliječiti.
– Da, ovo jest svjetlo u magli, no potrebno je provesti dodatna istraživanja da bi se pomoglo pacijentima – kazala je.
24sata.hr
