Tijekom stoljeća, čovječanstvo je tragalo za načinima kako produljiti život. I dok alkemičari nikada nisu pronašli legendarni kamen mudraca, suvremena znanost u više je navrata dokazala da se životni vijek može produljiti smanjenjem unosa hrane, barem kod određenih laboratorijskih životinja.
Ključno pitanje: Može li se živjeti dulje, a pritom i dalje uživati u hrani?
Odgovor bi mogli pružiti spojevi koji oponašaju biološke učinke dijete, bez stvarnog gladovanja.
Među najpoznatijim kandidatima ističu se dva lijeka, to su rapamicin i metformin. Nedavna istraživanja pokazala su da rapamicin gotovo jednako učinkovito produljuje život kao i prehrambeno ograničenje, dok metformin, unatoč ranijim očekivanjima, ne pokazuje konzistentne učinke na dugovječnost.
Dijeta kao zlatni standard i farmaceutske alternative
Prehrambeno ograničenje, bilo kroz niži unos kalorija ili povremeni post, već se gotovo jedno stoljeće smatra najučinkovitijim načinom za produljenje životnog vijeka. Prvi put je taj učinak primijećen na laboratorijskim štakorima, koji su, unatoč manjoj količini hrane, nadživjeli svoje obilno hranjene kolege.
Međutim, trajna dijeta za većinu ljudi nije ni ugodna ni lako održiva, a u ekstremnim slučajevima može imati i štetne posljedice za zdravlje. Zbog toga su znanstvenici usmjerili pažnju na lijekove koji bi mogli oponašati učinke prehrambenog ograničenja, bez potrebe za odricanjem.
Rapamicin je otkriven 1970-ih godina u bakterijama iz tla Uskršnjeg otoka.
Danas se koristi kao snažan imunosupresiv kod transplantacija, jer blokira molekularni signal koji stanicama signalizira obilje hranjivih tvari.
Metformin, pak, potječe iz biljnog spoja francuskog ljiljana (kozače) i standardno se koristi za regulaciju šećera u krvi kod osoba s dijabetesom tipa 2.
Oba lijeka uključena su u mehanizme tjelesnog osjeta hranjivih tvari i energije, što ih čini zanimljivim kandidatima za proučavanje učinaka na dugovječnost.
Što doista djeluje?
Kako bi se dobio precizniji uvid, provedena je metaanaliza velikog broja znanstvenih radova. Naime, istraživači su pregledali tisuće studija i izdvojili 167 najrelevantnijih koje su uključivale osam različitih vrsta kralježnjaka, od riba do majmuna, te sadržavale konkretne podatke o dugovječnosti i metodologiji istraživanja.
Analiza je obuhvatila tri strategije: prehrambeno ograničenje, uzimanje rapamicina i uzimanje metformina.
Rezultati su pokazali da je smanjeni unos hrane i dalje najpouzdaniji način za produljenje života.
Rapamicin je odmah iza, s gotovo jednakom učinkovitošću, dok metformin nije pokazao konzistentan učinak. Učinak prehrambenog ograničenja bio je ujednačen kod oba spola i nije ovisio o vrsti restrikcije, bilo da je riječ o manjim porcijama ili povremenom postu.
Zbog toga se rapamicin danas smatra jednim od najozbiljnijih kandidata za buduće anti-ageing terapije. Iako starenje nije bolest, ono je glavni čimbenik rizika za mnoge bolesti, od raka do demencije.
Tom logikom, usporavanjem temeljnih procesa starenja, moguće je ne samo produljiti životni vijek, već i povećati broj godina provedenih u zdravlju, uz smanjenje ukupnih troškova zdravstvene skrbi, osobito u sve starijem društvu.
Ohrabrujući znakovi, ali i važna ograničenja
Unatoč ohrabrujućim rezultatima, važno je istaknuti i određene rizike i ograničenja. Neka su istraživanja, suprotno očekivanjima, pokazala da i prehrambeno ograničenje i rapamicin mogu u nekim slučajevima skratiti životni vijek, što upućuje na veliku varijabilnost među eksperimentima.
Osim toga, većina dostupnih podataka dolazi iz istraživanja na glodavcima. Iako dijele brojne gene s ljudima, njihova fiziologija ipak nije u potpunosti usporediva s ljudskom.
Dodatno, rapamicin može imati značajne nuspojave, uključujući suzbijanje imunološkog sustava i smanjenje plodnosti. Zbog toga se trenutačno istražuju niske, povremene doze koje bi mogle zadržati pozitivne učinke, a umanjiti negativne.
Rani rezultati kliničkih ispitivanja na ljudima su obećavajući, osobe koje primaju niske i povremene doze rapamicina pokazale su poboljšanja u pokazateljima zdravog starenja. Ispitivanje učinaka metformina još je u tijeku, a rezultati se očekuju za nekoliko godina.
Za sada, preporuka je da se ne pribjegava korištenju rapamicina bez medicinskog nadzora.
No, činjenica da se manipulacijom jednim molekularnim putem mogu postići učinci slični onima koje daje dijeta otvara novu eru istraživanja starenja.
Ključni izazov je razviti terapije koje će osigurati dulji i kvalitetniji život, bez žrtvovanja užitaka poput kriške čokoladne torte, piše msn.
Vrisak.info
