Novo istraživanje američkih znanstvenika pokazalo je da svi oblici sjedenja nemaju jednako štetan učinak na zdravlje srca te su uočili razliku između radno-okupacijskog sjedenja – dok smo na poslu i obavljamo uredski posao ili smo za računalom, i odmora na sofi uz televizor, piše Medical News Today.
Otprije znamo da sjedilački način života, a to je ono kad satima sjedimo, a vrlo se malo krećemo i ne vježbamo, iznimno loše utječe na zdravlje pojedinca, osobito na zdravlje srca i krvnih žila.
I sami znanstvenici su se iznenadili kada su otkrili da je vrijeme koje netko provede sjedeći na kauču kod kuće i gledajući TV povezanije s većim rizikom od razvoja srčanih bolesti od sjedenja na poslu.
“Naši rezultati upućuju na to da je način na koji provodite vrijeme izvan posla iznimno važan za zdravlje krvožilnog sustava”, pojasnio je glavni autor studije dr. Keith Diaz sa Sveučilišta Columbia.
Znanstvenici su analizirali podatke prikupljene u razdoblju od osam i pol godina na 3592 sudionika istraživanja. Podaci su uključivali informacije o tomu koliko vremena sudionici provode sjedeći na poslu te koliko vremena provode gledajući televiziju u odnosu na vježbanje u slobodno vrijeme.
Diaz i njegovi kolege su ustanovili da je kod svih onih koji su odgovorili da su svakodnevno pred televizorom provodili četiri ili više sati, rizik od razvoja kardiovaskularnih problema i prerane smrti bio za 50 posto veći u usporedbi s pojedincima koji su dnevno ispred TV-a sjedili dva sata ili manje.
Ni znanstvenicima nije u potpunosti jasno zbog čega je sjedilački način života u slobodno vrijeme potencijalno štetniji od radno-okupacijskog sjedenja, no vjeruju da je odgovor u dugome neprekidnom sjedenju.
“Većina ljudi ima običaj dugo sjediti na sofi pred televizorom i pritom se uopće ne pomaknuti, a kamoli ustati. Na poslu ipak povremeno ustanemo od stola”, kaže dr. Diaz.
Istodobno nas je većina u slobodno vrijeme dok sjedimo pred televizorom sklona posegnuti za grickalicama, prerađenom i brzom hranom te pritom konzumirati zaslađene i gazirane sokove te alkoholna pića.
Drugo moguće objašnjenje mogao bi biti odabir trenutka za odmor i sjedenje u slobodno vrijeme, piše Hina.
“Naime, kombinacija obilnog obroka, što je Amerikancima obično večera, i potom višesatno sjedenje, može biti osobito štetno”, dodaje istraživač te kaže da bismo izvan posla svi trebali biti aktivni. Štoviše zagovara bavljenje intenzivnom aktivnošću.
“Ako ste navikli svakodnevno gledati TV više od četiri sata, trebali biste dva do tri puta tjedno intenzivno vježbati. Sveukupno je to 150 minuta”, savjetuje Diaz.
“Čak i ako radite posao koji jednostavno zahtijeva duga razdoblja sjedenja, nakon posla nemojte ‘zaleći’ na sofu ispred televizora nego pribjegnite napornijim vježbama. To će značajno smanjiti rizik od razvoja srčanih bolesti i u konačnici preuranjenu smrt”, dodaje Diaz.
