Razlikuju se atipične i bakterijske upale pluća, a pod najvećim su rizikom djeca i starije osobe. Upala pluća ili pneumonija, najteža je bolest dišnog sustava.
“Prouzročena je brojnim i različitim mikroorganizmima, a pojavljuje se u svim dobnim skupinama i u osoba s različitim kroničnim bolestima i oštećenjima imunosustava”, objašnjava doktorica i specijalistica pneumoftiziologije Alma Rožman, iz Poliklinike za bolesti dišnog sustava.
Razlikuju se atipične i bakterijske upale pluća, a o uzročniku ovisi i i način liječenja. Dok se bakterijske liječe antibioticima, atipične, odnosno virusne upale pluća liječe se, adekvatnim, antivirusnim lijekovima. No, atipična pneumonija uzrokovana bakterijom Mycoplasma pneumoniae liječi se antibioticima, te je taj oblik najčešći uzročnik širenja upale pluće u manjim sredinama, poput obiteljskih sredina, vrtića i škola, te nešto većim – poput širenja pneumonije u manjim mjestima i gradovima.
“Liječenje se provodi antibioticima u trajanju od najmanje 10 dana, ali sam oporavak do izlječenja može trajati i do 3 tjedna. Ozbiljnost prognoze uvelike ovisi o cjelokupnom zdravstvenom stanju organizma, kao i vrsti upale pluća. Kod mladih i zdravih osoba, liječenje se svodi na uzimanje antibiotika i odmor kod kuće. U bolesnika s komorbiditetom (KOPB, srčane bolesti, dijabetes, bolesnici s oslabljenim imunitetom) upala pluća može biti po život opasna bolest, pa treba razmotriti potrebu za bolničkim liječenjem”, istaknula je doktorica Rožman.
Djeca i stariji ljudi su pod većim rizikom
Bolesti dišnog sustava 4. su uzrok smrti u Hrvatskoj, a krajem 2014. i početkom 2015. godine osjećao se povećani udio oboljelih od atipične upale pluća.
Inače, najrizičnijim skupinama smatraju se vrlo mala djeca s još nepotpuno razvijenim obrambenim sustavom, te općenito osobe s kroničnim bolestima i oštećenjima imunosustava, dok kod osoba starijih od 65 godina je pneumonija izrazito teška, a često i smrtonosna.
“U Hrvatskoj se godišnje registrira oko 50 do 60 tisuća oboljelih od pneumonije, a oko 10 tisuća se hospitalizira. Više od 90% svih smrti od pneumonije odnosi se na stariju populaciju”, potvrđuje doktorica Rožman.
Kod djece najčešći su uzrok respiratorni virusi, odnosno kod dojenčadi i male djece se najčešće susreće respiratorni sincicijalni virus. Kod starije djece su pak najčešći uzrok adenovirusi. Respiratorni sincicijalni virus prenosi se direktnim kontaktom sa zaraženom osobom, preko prljavih ruku ili kontaminiranih predmeta, dok se na sličan način prenosi i adenovirus. Oba virusa uzrokuju slične simptome.
“Bolest počinje postupno, povišenom temperaturom, zimicom, glavoboljom i općom slabošću, a simptomi dišnog trakta razvijaju se kasnije. Najčešće je to hunjavica, grlobolja, suhi nadražajni kašalj, promuklost i bolovi u prsima. U kasnijem tijeku suhi kašalj postaje produktivan i javlja se oskudni gusti iskašljaj”, objasnila je specijalistica pneumoftiziologije Alma Rožman.
No, važno je naglasiti kako bakterijska pneumonija se brže razvija od atipične, poput toga da se kašalj razvije tek nakon par dana. Sukladno s tim, i dijagnoza je nešto kasnija.
Preventivne mjere ne postoje
“Preventivne mjere koje mogu potpuno zaštititi od upale pluća ne postoje. Međutim postoji mogućnost cijepljenja protiv infekcije pneumokokom kako djece tako i odraslih osoba, dok se cijepljenje protiv gripe preporuča osobama s kroničnim bolestima.” – savjetovala je doktorica Rožman.
Također se savjetuje da se često peru ruke vodom i sapunom te da se pravilno hranite kako bi vaš imunitet bio jak. Osobe koje su oboljele od pneumonije, trebali bi nositi maske kako bi zaštitili osobe oko sebe.
“Kućni pripravci ne postoje, ali je neophodna dobra hidratacija organizma toplim napicima koji mogu sadržavati C vitamin pogotovo tijekom povišene temperature, ali i kao pomoć u iskašljavanju”, istaknula je doktorica Rožman.
Vrisak.info
