U 2000. godini visoki indeks tjelesne mase bio je 11. vodeći čimbenik rizika za skraćivanje života. Do 2021. skočio je na šesto mjesto, prema studiji Global Burden of Disease, objavljenoj u znanstvenom časopisu Lancet.
Ljudi koji su umrli zbog smrti povezane s pretilošću najčešće su imali stanja poput visokog krvnog tlaka, problema sa srcem, disfunkcije bubrega i dijabetesa tipa 2. Međutim, znanstvenici su otkrili da, osim pretilosti, onečišćenje zraka ostaje glavni uzrok globalnog tereta bolesti u 2021., piše Daily Mail.
Dr. Michael Brauer, profesor na Institutu za zdravstvenu metriku i procjenu, rekao je da čimbenici rizika postaju sve prisutniji kod mladih ljudi, ali su također indikativni za sve stariju populaciju za koju postoji veća vjerojatnost da će s vremenom razviti ova stanja.
Istraživanje je uključivalo 204 zemlje
U studiji su istraživači promatrali podatke iz 204 zemlje od 1990. do 2021. Izgubljene godine zdravog života i rana smrt također su bili uzrokovani zagađenjem zraka, pušenjem, niskom porođajnom težinom i prijevremenim porodima.
Među faktorima rizika koje su istraživači promatrali, otkrili su da je onečišćenje zraka bilo vodeći doprinos globalnom teretu bolesti u 2021., a slijede ga visoki krvni tlak i pušenje. Za mlađu populaciju – one do 14 godina – najveći rizici za loše zdravlje i ranu smrt bili su mala porođajna težina, prerano rođenje i voda nesigurna za piće te loši sanitarni uvjeti. Za starije skupine, visoki krvni tlak, visoki indeks tjelesne mase, visoke razine šećera u krvi i visoke razine LDL kolesterola imali su veći utjecaj na skraćivanje životnog vijeka.
Između 2000. i 2021. globalne stope izgubljenih godina zbog lošeg zdravlja i rane smrti zbog visokog indeksa tjelesne mase porasle su za 16 posto. Stručnjaci smatraju da je za porast te stope kriva ultraprerađena hrana i sjedilački način života. Također, izloženost pojedinaca riziku od visokog indeksa tjelesne mase povećavala se za 1,8 posto godišnje tijekom razdoblja od 2000. do 2021. Ipak, istraživači su također rekli da će se očekivani životni vijek u svijetu vjerojatno nastaviti povećavati između 2022. i 2050., ali sporijom brzinom.
Pretilost veća prijetnja nego glad
Došlo je do značajnog smanjenja tereta bolesti za čimbenike rizika povezane s pothranjenošću djeteta i majke, kao što je zastoj u rastu djeteta, pri čemu se stopa izgubljenih godina zbog lošeg zdravlja i rane smrti smanjila za 72 posto između 2000. i 2021. Za malu porođajnu težinu i prijevremene porode stopa se smanjila za 33 posto.
Autori predviđaju da će glavni razlozi lošeg zdravlja i rane smrti 2050. godine biti bolesti srca, moždani udar, dijabetes i kronična opstruktivna plućna bolest (KOPB). U 2022. glavni uzroci bili su srčane bolesti, neonatalni poremećaji, moždani udar i infekcije donjeg dišnog sustava.
Prethodni globalni podaci iz 2019. pokazali su da se 13 posto globalnih smrti može pripisati pretilosti. Zemlja s najvišom stopom bio je Jordan s gotovo četvrtinom (24 posto) smrtnih slučajeva zbog pretilosti. Iako se za SAD smatra da su jedna od najdebljih nacija svijeta (139 milijuna pretilih), u Kini ih ima 200 milijuna, a u Indiji 350 milijuna, piše Daily Mail.
Prema rezultatima studije također objavljene u znanstvenom časopisu Lancet, u Hrvatskoj je 2022. godine bilo oko 28 posto pretilih žena i 35 posto pretilih muškaraca, što je 15 odnosno 24 posto više u odnosu na razdoblje od prije 30 godina.
Druga studija objavljena u The Lancet pokazala je da je pretilost, u odnosu na glad, veća prijetnja zdravlju te da u svijetu živi više od jedne milijarde ljudi s pretilošću. Otprilike 159 milijuna djece i adolescenata i 879 milijuna odraslih ima tjelesnu težinu koja je toliko visoka u odnosu na njihovu visinu da su klasificirani kao pretili, što je otprilike jedan od osam ljudi. Ipak, stope pothranjenosti pale su među djecom i adolescentima i više su nego prepolovljene među odraslima diljem svijeta, navodi Večernji list BiH.
Vrisak.info
