U samo sat vremena prosječnog plivanja može se potrošiti oko 600 kalorija. Ne treba pretjerivati i iscrpljivati se, jer povećanom potrošnjom energije kilogrami se u kratkom vremenu koje ljudi na godišnjem odmoru imaju na raspolaganju neće samo tako otopiti. Masne naslage i višak kila se lakše troše ako se pliva nižim intenzitetom, a malo dužeg trajanja.
Ako lagano plivate od 45 minuta do sat vremena napravit ćete bolji učinak na metabolizam masti i skidanje tog viška, savjetuje prof. Ivan Ivezić, trener u Triatlon klubu Zrinski, piše portal 24sata.
Dodaje kako je kontinuitet puno važniji od intenziteta, pa najprije treba lagano plivati nekoliko minuta. Zatim slijedi kratak odmor, pa nastavak plivanja.
– Ne treba stajati. Važno je zadati si dionicu. Primjerice, sad ću otplivati 100 metara i zatim pokušati otplivati tu dionicu bez stanja. Kad vidite da to možete bez većih problema, onda je poželjno lagano povećavati na više metara. No bit je održavati lagani tempo, savjetuje prof. Ivezić. Istaknuo je kako su benefiti plivanja brojni. U odnosu na druge sportove manje su mogućnosti ozljede jer nema kontakta s drugim suigračima ili težine koja se raspoređuje samo na neke mišiće kao što je to u tenisu ili u trčanju.
– U svim procesima rehabilitacije od ozljeda upravo se zato koristi plivanje. Medij je blag prema tijelu. Dodatni benefit je taj što kod većine plivačkih tehnika radi kompletno tijelo. Kad plivate, koristite trup, ruke, noge, rameni pojas, tako da u principu nema regije tijela koja nije obuhvaćena tom aktivnošću, nastavio je trener. Pojasnio je kako je plivanje ima blagotvorni učinak na razvoj funkcionalnih kardiovaskularnih sposobnosti i kapaciteta pluća te pomaže kod održanja i poboljšanja mišićnog tonusa.
– To je jako bitno kod prevencije bolesti koje nastaju zbog sjedilačkog načina života, osobito kod ljudi srednje i starije životne dobi. Plivanjem se ispravlja loše držanje i poboljšava mišićni tonus koji daje stabilnost kralježnici, pa time sprječava razvoj deformacija ili odstupanja, kazao je prof. Ivezić. Zbog saliniteta lakše je plivanje u moru nego u jezeru ili drugim slatkovodnim vodama. Rekreativci često nisu vrsni plivači pa im more bolje odgovara jer se manje umaraju, ali učinak je jednak kao da su vrijeme proveli u bazenu ili jezeru.
– Plivanje je naizgled jednostavna i prirodna radnja, a u stvari je jako kompleksna. Najčešće ljudi plivaju prsno jer im je to najprirodnije. Za ispravljanje lošeg držanja preporučljivo je plivati leđno, no taj stil je problematičan na moru jer nemate orijentaciju, gledate gore i možete odlutati jer ne vidite smjer gdje plivate. Kraul se pliva s glavom u vodi, a onda je kod većine rekreativaca problem udah i izdah. No prsno je plivanje za početnike najprihvatljivije i stoga ga svakako preporučujem, zaključio je trener.
TOP 5 AKTIVNOSTI U VODI:
1. Igranje u vodi s loptom
Bilo da je riječ o piciginu ili o vaterpolu, igra s loptom u vodi zahtijeva spretnost i koordinaciju pokreta. Igra podrazumijeva i kontakte i preciznost igrača, pa se dodatno troše kalorije. Profesionalni vaterpolisti u sat vremena potroše i do 800 kalorija.
2. Kajak i kanu
Taj tip rekreacije uključuje korištenje cijelog trupa, ruku i ramenog pojasa. Potrošnja je u sati od 400 do 600 kalorija.
3. Ronjenje
Ronjenje je odlično za pojačavanje kapaciteta pluća, no ljude treba upozoriti da se ne odvaže na ekstremne zarone bez stručne pomoći. Mogu krenuti s metar i pol do dva metra dubine. Kad je riječ o profesionalnim roniocima, u sat vremena mogu sagorjeti i do 1000 kalorija.
4. Stand up paddle
Riječ je o relativno novom sportu koji podrazumijeva veslanje u stojećem stavu na dasci koja je šira i deblja od profesionalnih daski za surfanje. Uključuje rad svih mišićnih skupina i pomaže u razvijanju osjećaja ravnoteže. Spretniji veslači mogu sagorjeti i do 1000 kalorija u sat vremena.
5. Skokovi u vodu ili hodanje u vodi
Skokovi u vodu nisu kontinuirana aktivnost i svakako treba paziti kakav je prostor u koji skačete. Treba paziti da nema stijena, ali i da u vodi nije gužva kako ne biste skočili na nekoga i sudarili se s njim. Jednako je važno da se ne uskače u vodu bez adaptacije i pripreme tijela, da ne skačete vrući. Naime, ako je more hladnije nagli spazam će stisnuti krvne žile koje su se proširile na suncu i dolazi do srčanog udara, ponekad i s fatalnim posljedicama. S druge strane, umjerenija rekreacija je hodanje u vodi gdje je tijelo uronjeno do ramena. Osim hidromasaže koja će poboljšati cirkulaciju, opterećenje na zglobove je daleko manje nego kad se hoda izvan vode. Kalorijska potrošnja može biti i do 600 kalorija u satu.
Vrisak.info
