Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, 10. listopada, Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica naglašava da smjernicama i procedurama o radu u odgojno-obrazovnim ustanovama podržava sigurniji boravak učenika i nastavnika u školi za vrijeme trajanja nastave, te se time čini sve da se zaštiti njihovo zdravlje i prevenira širenje epidemije unutar školskih ustanova.
Nova školska godina je počela, a učenike i nastavno osoblje su u ovoj školskoj godini dočekali novi izazovi koji zahtijevaju dosta energije i prilagođavanja. „Online“ nastava, nastava u grupama, praćenje nastave pod maskama, ograničeno kretanje, sve su to novi trenuci koje nam je donijelo vrijeme pandemije COVID-19.
Normalno je da sve okolnosti koje nas okružuju utječu na naše mentalno zdravlje. Sasvim je normalno da se ponekad osjećamo anksiozno, izolirano, razočarano i zbunjeno, ističu stručnjaci iz INZ-a.
Stručni suradnik INZ-a iz oblasti mentalnog zdravlja, diplomirani psiholog i “gestalt” psihoterapeut Esmin Brodlija kaže da Svjetska zdravstvena organizacija mentalno zdravlje definira kao stanje dobrobiti u kojoj pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, može raditi produktivno i plodno, te je sposoban pridonositi zajednici” .
– Profesionalci koji pružaju pomoć osobama koje imaju problema s mentalnim zdravljem su liječnik, psihijatar, psiholog, psihoterapeut, socijalni radnik, medicinski tehničari i sestre u Centru za mentalno zdravlje, ali i okupacijski terapeuti i socijalni radnici, ističe između ostalog Brodlija, u svojoj poruci povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, dodajući da sve te osobe u Domovima zdravlja, bolnicama, Centrima za borbu protiv ovisnosti, Centrima za socijalni rad, Centrima za mentalno zdravlje kao i nekim nevladinim organizacijama brinu i pomažu cjelokupnom stanovništvu.
Brodlija napominje da prijetnja novim koronavirusom COVID-19 dodatno povećava strah i neizvjesnost, te opasnost od ugrožavanja mentalnog zdravlja.
– U ovakvoj situaciji normalno je da se osjećate tužno, nervozno, zbunjeno, uplašeno i ljutito, ali nema potrebe za pretjeranim strahom koji bi nas mogao preplaviti, te dovesti do pogoršanja psihičkog statusa i nepromišljenih ponašanja, dodaje Brodlija. On preporučuje da se razgovara s “osobama od povjerenja” kojima se treba reći kako se osjeća. Također, apelira da ako primijetite da druga osoba ima probleme, nemojte je ismijavati, nego pokušajte razgovarati s njom o tome i “aktivno slušajte”.
– Jako je važno da prakticirate tehnike opuštanja, relaksacije, sportske aktivnosti, slušate glazbu, naučite tehnike samopodrške, kaže Brodlija.
Iako još uvijek živimo u okruženju stigme i predrasuda, govoriti o svojim osjećanjima, emocijama i događajima koji nam uzrokuju neki stres ne bi trebalo predstavljati dodatni problem.
Ne bi nas trebalo biti stid obratiti se i poslušati savjete profesionalaca iz oblasti mentalnog zdravlja ili im se osobno obratiti ako imamo problem koji ne možemo riješiti sami.
Vrisak.info
