Ako vas hladnoća prati čak i u toplim prostorima, a slojevi odjeće i deka ne pomažu, razlog možda nije u vremenu, nego u vašem zdravlju.
Liječnici upozoravaju da stalni osjećaj hladnoće može biti simptom različitih stanja, od anemije i poremećaja rada štitnjače, do dehidracije ili nedostatka vitamina.
Kada hladnoća postaje zdravstveni problem
Svaka osoba drugačije podnosi niske temperature, no kada vam je stalno hladno, to može upućivati na tzv. netoleranciju na hladnoću, što bi značilo smanjena sposobnost tijela da regulira toplinu.
Iako ponekad uzroci mogu biti bezopasni, u mnogim slučajevima riječ je o stanju koje zahtijeva pregled i savjet liječnika.
Najčešći uzroci kroničnog osjećaja hladnoće
Anemija: Jedan od najčešćih krivaca je manjak željeza. Kada tijelo nema dovoljno zdravih crvenih krvnih stanica koje prenose kisik, tkiva su slabije opskrbljena, pa se tijelo teže zagrijava.
Prati je umor, blijeda koža, hladne ruke i noge, vrtoglavica i glavobolja. Uz pravilnu prehranu i nadzor liječnika, stanje se uspješno liječi.
Hipotireoza (usporen rad štitnjače): Nedostatak hormona štitnjače usporava metabolizam, smanjujući sposobnost tijela da stvara toplinu.
Osim hladnoće, javljaju se umor, debljanje, suha koža i problemi s pamćenjem. Terapija nadomjesnim hormonima obično brzo ublažava tegobe.
Slaba cirkulacija i ateroskleroza: Sužene arterije otežavaju dotok krvi do udova, uzrokujući hladne ruke i stopala te trnce.
Promjene životnih navika, više kretanja i manje zasićenih masti ključni su za poboljšanje, dok se teži slučajevi rješavaju medicinskim zahvatima.
Raynaudov sindrom: Riječ je o poremećaju u kojem prsti ruku i nogu pretjerano reagiraju na hladnoću ili stres.
Dolazi do naglog sužavanja krvnih žila, pa prsti postaju blijedi i hladni, a zatim crveni i bolni kad se krv vrati. Češće pogađa žene i osobe u hladnijim krajevima.
Dijabetes: Povišen šećer u krvi može oštetiti krvne žile i živce, remeteći cirkulaciju, osobito u stopalima.
Redovita kontrola šećera, pravilna prehrana i tjelovježba pomažu u smanjenju simptoma.
Dehidracija: Nedovoljan unos tekućine potiče sužavanje krvnih žila, što smanjuje dotok krvi u kožu i čini nas osjetljivijima na hladnoću.
I zimi je važno piti dovoljno vode, iako žeđ nije izražena.
Nedostatak vitamina B12: Ovaj vitamin ključan je za stvaranje crvenih krvnih stanica i rad živčanog sustava. Njegov manjak može uzrokovati anemiju, slabost i trnce.
Nalazi se u mesu, ribi, jajima i mliječnim proizvodima, dok vegani trebaju dodatke prehrani.
Niska tjelesna težina i anoreksija: Osobe s vrlo malo masnog tkiva imaju slabiju izolaciju i brže gube toplinu.
Kod poremećaja prehrane, hladnoća može biti stalna i izrazito jaka.
Kako si pomoći?
Ako ste isključili ozbiljnije uzroke, određene promjene u životnim navikama mogu pomoći da se tijelo brže zagrije:
- jedite raznovrsno i redovito,
- pijte dovoljno tekućine, osobito toplih napitaka,
- spavajte dovoljno i smanjite stres,
- krećite se redovito (čak i lagana šetnja potiče cirkulaciju)
- smanjite unos kofeina i izbjegavajte nikotin.
Kada potražiti liječničku pomoć?
Ako se osjećaj hladnoće ne smanjuje ili se javljaju dodatni simptomi poput umora, vrtoglavice, trnaca u prstima, gubitka težine ili blijedila, vrijeme je za liječnički pregled.
Iza tih tegoba mogu se skrivati anemija, hipotireoza, dijabetes ili drugi poremećaji koji se uspješno liječe kada se otkriju na vrijeme.
Vrisak.info
