Ljudi koji jedu tri porcije punomasnih mliječnih proizvoda dnevno imaju nižu stopu smrtnosti te nižu stopu obolijevanja od srčanih bolesti i moždanog udara, pokazalo je istraživanje objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet.
S tim se slaže i nutricionistica Sandra Marić Bulat.
-Mliječna masnoća nosi mnoge za zdravlje neophodne supstancije, poput lecitina, karotena i u masti topive vitamine A, D i E. Osim zasićenih, sadrži nezasićene te esencijalne masne kiseline, kao što su linolna i linolenska.
Konjugirana linolenska kiselina iz mliječne masti ima antikancerogeno djelovanje, a masne kiseline kratkih i srednjih lanaca sprečavaju aktivnost mikroorganizama u probavnom traktu – kaže.
Uz to, punomasni mliječni proizvodi pridonose energetskom unosu, zbog čega osjećaj sitosti traje dulje i rezultira manjim unosom ugljikohidrata.
– Zbog toga su mliječni proizvodi dopušteni i ljudima koji boluju od dijabetesa, pa i onima s povišenim kolesterolom. Naime, mliječni proizvodi su namirnice srednjega glikemijskog indeksa, bogate visokovrijednim proteinima, kalcijem, B vitaminima i vitaminima topivim u mastima.
Uglavnom su lužnate namirnice korisne za zdravlje cijelog organizma i, ako nemamo većih problema, ne bi ih trebalo izbjegavati – savjetuje Marić Bulat, no dodaje da u odrasloj dobi gubimo sposobnost kvalitetne razgradnje mlijeka. Problem je najčešće u laktozi.
– Intolerancija se najčešće očituje na koži, alergijskim reakcijama, tjelesnoj težini ili u probavnom sustavu. Ali ni u takvim slučajevima ne treba izbjegavati sve mliječne proizvode.
Dopušteni su jogurti bogati LGG mliječnom kulturom, grčki jogurt, neki zreli sirevi, poput parmezana i ementalera, kefir te maslac – kaže.
Kefir sadrži probiotike, žive mikroorganizme koji mogu preživjeti u našem probavnom sustavu. Niske je kalorijske vrijednosti, bogat vlaknima, vitaminima A, D i E, probiotskim bakterijama, aminokiselinama, željezom te mnogobrojnim mineralima, dodaje Marić Bulat.
– Smatra se da djeluje kao najjače sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu, učinkovit je kao prirodni antibiotik te smanjuje upalne bolesti kao što su reuma i artritis. Dokazano je da jača imunološki sustav i ubrzava zacjeljivanje tijela, poboljšava probavu i pravilno iskorištavanje nutrijenata iz hrane, a liječi i bolesti crijeva.
Također pomaže kod bolesti želuca, kao što su gastritis i čir na želucu, čisti i detoksicira organizam, poboljšava funkciju jetre i djeluje protiv žučnih kamenaca.
Pomaže kod srčano-žilnih oboljenja, snižava šećer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoće u krvi (trigliceride) te liječi gljivična oboljenja – pojašnjava te dodaje kako je i kozje mlijeko odličan izbor jer ima bolju probavljivost, otpornost i lužnatost od kravljeg mlijeka te je biološki slično ljudskome mlijeku, sadrži nisku razinu alergena, brzo se probavlja i potpuno se apsorbira.
– Punomasni mliječni proizvodi nisu opasni za zdravlje ako se u svakodnevnoj prehrani ne konzumira mnogo masnoća životinjskog podrijetla. Preporučuju se svim generacijama, dijabetičarima i onima s bolestima kardiovaskularnog sustava – zaključuje nutricionistica.
Voćni jogurt ne oštećuje zubnu caklinu
Voćni jogurt sadrži manje kalcija od običnog jogurta zbog šećera i voća, no zabluda je da oštećuju zubnu caklinu. Mliječna kiselina štiti desni i smanjuje rizik od zubnih bolesti. Korisno je pojesti barem 50 g jogurta dnevno. Najzdraviji je domaći, koji se priprema od jogurta, voća i žličice meda, savjetuje Marić Bulat.
Dovoljno kalcija sadrži i zeleno lisnato povrće
Svaka osoba je individualna, a djecu nipošto ne treba siliti da jedu mliječne proizvode ako im ne odgovaraju. Kalcij koji bi dobili iz njih lagano mogu nadoknaditi zelenim lisnatim povrćem, orašastim i suhim voćem, preporučuje nutricionistica Marić Bulat.
