Kako napreduje epidemija koronavirusa, roditelji se suočavaju s mnogobrojnim pitanjima djece koja “kupe” informacije, ali i dezinformacije o ovoj epidemiji, pišu roditelji.hr. Postoje mnoge nepoznanice, ali i strah od ovog virusa. Ni odraslima nije svejedno, a kamoli djeci koja, ovisno o njihovoj dobi, nisu ni u mogućnosti razumjeti što se događa oko njih. Prije nego što s djetetom razgovarate o koronavirusu, uzmite u obzir vlastiti osjećaj tjeskobe ili straha, savjetuju stručnjaci. Ako ste sami u panici, pokušajte se smiriti, jer samo tako možete pomoći djetetu.
“Djeca nemaju istu moć i pristup informacijama kao njihovi roditelji, tako da, ako o tome ne razgovarate, vaša će djeca misliti da je sve što se događa toliko zastrašujuće jer su čak i njihovi roditelji zabrinuti. I onda će njihova mašta proizvesti još gore scenarije. Kontrolirajući vlastitu anksioznost, oslobodit ćete mentalni prostor koji treba služiti za slušanje i podržavanje djece. Ako ostanete mirni, vaše će dijete shvatiti da nam događaji poput ovog mogu unijeti nemir u život, ali da iz loših iskustava također možemo puno naučiti i zajedno jačati”, pojasnio je za HuffPost psiholog Mark Reinecke.
Ako je vaše dijete školske dobi, vjerojatno je čulo za koronavirus od vršnjaka ili u vijestima. Razgovor o tome neka ne bude nikakav “spektakl”, već dio svakodnevne rutine, dok – primjerice – sjedite za stolom tijekom ručka. Započnite s pitanjem što znaju o koronavirusu, kako biste dobili uvid što je dijete pogrešno shvatilo i što treba demantirati. Postavljanje otvorenih pitanja može vam pomoći procijeniti znanje vaše djece, kao i njihovo emocionalno stanje. Potaknite ih da izraze svoje osjećaje, posebice ako znate da su sklona brizi.
Razgovor neka bude primjeren dobi. Djeca mlađa od 6 godina ne trebaju mnogo detalja, poput iscrpnih informacija o globalnim prijetnjama bolesti, jer su premala da bi ih mogla procesuirati. Pazite na razgovore koje vodite s partnerom ili starijom djecom, tj. budite vjerodostojni, nemojte ih zbunjivati kontradiktornim informacijama ili ih neprestano izlagati zabrinjavajućim vijestima s TV ekrana. Umjesto toga, razgovarajte o bakterijama, o tome zašto se i kako ljudi razbolijevaju, o onome što možemo učiniti da ostanemo zdravi, prije svega o važnosti temeljitog pranja ruku. Uvjerite ih da je vaša obitelj sigurna i zdrava – oni se moraju osjećati sigurno u vlastitom domu.
Većoj djeci možete ponuditi više informacija o epidemiji: što je, kako se širi i kako ju je moguće prevenirati. Ali, držite ih podalje od priča o umiranju, naglasite kako zajednica čini sve da bi ostali sigurni i zaštićeni. I umirite ih trenutačnom činjenicom – da je u Hrvatskoj mali broj zaraženih.
Dijete je već možda vidjelo pojedince koji na ulici nose maske za lice. Nemojte od toga raditi problem, objasnite im da masku nose jer osobno smatraju da je to najsigurniji način da ostanu zdravi, no da svaka obitelj ima različite strategije borbe. Ne zaboravite ponoviti kako je pranje ruku najvažnije, baš kao i izbjegavanje dodirivanja nosa, očiju i usta. Možete im reći kako stručnjaci za kontrolu i prevenciju ovakvih i sličnih bolesti smatraju da zdravi ljudi ne trebaju nositi maske. Također je korisno napomenuti da ima puno liječnika i znanstvenika širom svijeta koji naporno rade kako bi zaštitili čovječanstvo.
Konačno, djeca trebaju znati da su im roditelji uvijek na raspolaganju za razgovor. Možda ćete smatrati da dijete postavlja previše pitanja i da se ne bi trebalo baviti temom koronavirusa, no to mu zasigurno pomaže izgraditi osjećaj sigurnosti te potvrditi spoznaju da ste baš vi, njihovi roditelji, sigurna zona u kojoj će uvijek naći utočište.
Kad vam djeca dođu s pitanjima, odgovorite izravno, iskreno i transparentno kako biste izbjegli zabune ili nesporazume. Anksioznost cvijeta kad nedostaje transparentnosti. Fokusirate se na ovdje i sada, čak i ako razmišljate o “što ako”. Nemojte davati izjave koje potiču strah poput “svi su uplašeni” ili “ne možemo ništa učiniti”. Umjesto toga, ponudite uvjerljive istine, poput činjenice da je higijena najvažnija. Sjajan način osnaživanja djece upravo je pokazati im što mogu učiniti da se ne razbole: od pranja ruku (uvjerite se da temeljito peru ruke 20 sekundi!), kašljanja u lakat, izbjegavanja bliskog kontakta s ljudima do uzimanja vitamina i zdrave hrane radi jačanja imuniteta… Ova situacija, ma koliko bila loša i “bacila na koljena” svjetsko gospodarstvo, djecu uči odgovornosti kroz preuzimanje kontrole nad situacijom na način koji jedino mogu i znaju – poštivanjem pravila o prevenciji.
Vrisak.info
