“Plivačko uho” ili Otits externa je upala vanjskog ušnog kanala koja je vrlo česta u ljetnim mjesecima. Ime je dobila po tome što su ljeti mnogo češće aktivnosti poput plivanja kada određena količina vode može ući u uho i ondje uzrokovati upalu, no može se javiti i u brojnim drugim situacijama.
Najčešći uzrok ove neugodne, ali nezarazne i vrlo česte bolesti je bakterija koja ulazi u tkivo oko slušnog kanala te sa sobom nosi brojne simptome upale.
Tako se mogu javiti crvenilo i otečenost vanjskog dijela uha i ušnog kanala, bolovi u tome području koji se pojačavaju ako dotaknemo uho, crvena, iritirajuća koža oko slušnog kanala koja se često i ljušti, kao i česta potreba za češkanjem uslijed jakog svrbeža, piše zadovoljna.hr.
Često se bol i pojača tijekom žvakanja hrane, a moguća je i pojava prozirnog iscjetka vrlo neugodnog mirisa. Neke osobe čak i privremeno gube sluh na uhu zahvaćenom snažnom upalom.
No ljudsko uho ima nekoliko načina kako se zaštititi od upale, a u tome ključnu ulogu ima cerumen ili vosak. On formira tanak, vodootporni sloj na koži ušnog kanala, sadrži antibakterijska svojstva, skuplja stanice mrtve kože i prašine te ih prenosi izvan samog kanala.
Međutim, vrlo često naš način života doprinosi razvoju upale protiv koje se sam cerumen ne može boriti.
Kao što smo spomenuli na početku, bolest je dobila ime po aktivnosti plivanja, no može se javiti i kod onih koji bazen ili more nisu vidjeli godinama. Vrlo često pogađa sve one koji mnogo vremena provode vani, poput fizičkih radnika ili one koji se tijekom ljeta pojačano znoje pa kapi znoja dolaze i do ušng otvora.
Rizik za pojavu upale još je veći ako koristimo pamučni štapić za čišćenje uši ili prirodno imamo veliku količinu voska u ušima ili pak uzak ušni kanal. Također se češće javlja ako osoba pati od kožnih bolesti kao što su akne, psorijaza ili ekcem, a iako zvuči pomalo kontradiktorno, rizik je veći ako osoba nosi kapu za plivanje. Naime, upravo tada pod određenim kutom u uho može ući voda te se ondje i zadržati zbog kape koja ga pritišće.
Što napraviti kada se bol ne smanjuje?
Osjećate li nekoliko dana ranije navedene simptome, svakako se obratite svome liječniku koji će nakon pregleda postaviti dijagnozu. Osim što će otoskopom pregledati uho, također će obratiti pozornost na crvenilo, ljuštenje kože oko vanjskog uha, moguće oštećenje bubnjića, kao i upitati o nedavnim aktivnostima i navikama čišćenja uši.
Jednom kada se postavi dijagnoza, liječenje najčešće uključuje tablete protiv bolova odnosno ibuprofen, kapljice za uho koje obično sadrže svojstva antibiotika, a moguće je i čišćenje uha pod nadzorom liječnika.
Dodatno se savjetuje da tijekom liječenja pacijent promijeni svoje navike. To podrazumijeva da se mora držati podalje od bilo kakvih slušalica ili čepića za uši, paziti da tijekom tuširanja ne namoči uho te da koristi tople obloge koji će umanjiti bol.
Simptomi se obično povlače za desetak dana, no ako to izostane, liječnik opće medicine pacijenta će uputiti otorinolaringologu na daljnje pretrage.
Vrisak.info
