Procjenjuje se da će do 2030. godine kardiovaskularne bolesti biti uzrokom 23 milijuna smrti u svijetu.
Godišnje od kardiovaskularnih bolesti umire 17,7 milijuna ljudi te je prema procjenama 31% svih smrti u svijetu uzrokovano ovim bolestima. Više od tri milijuna umrlih činile su osobe mlađe od 60 godina. Udio prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti varira od 4% u visoko dohodovnim do 42% u nisko dohodovnim državama. Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati zbog kardiovaskularnih bolesti.
U Europi su bolesti srca i krvnih žila odgovorne za oko 4,3 milijuna smrti godišnje. Prema podacima europske statistike o bolestima srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti žena i muškaraca u većini država Europe, osim u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Procjenjuje se da u svijetu živi oko 600 milijuna ljudi s povišenim krvnim tlakom i 150 milijuna osoba sa šećernom bolesti tipa 2, a približno podjednak broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik od bolesti srca i krvnih žila.
Bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj i gradu Zagrebu
Smrtnost od bolesti srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) u muškaraca i žena raste s dobi i viša je kod muškaraca nego kod žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti.
Čimbenici rizika
Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati i oni na koje ne možemo. Individualni rizici za kardiovaskularne su bolesti manje-više poznati. Međutim, postoje i društveni rizici koji su manje poznati, a dokazano imaju utjecaj na zdravlje srca i krvnih žila.
Rizičnim dobnim i spolnim skupinama smatraju se muškarci u dobi iznad 45 godina, odnosno žene u dobi iznad 55 godina. Razvoj bolesti osobito je ubrzan ako na osobu istodobno utječe više čimbenika rizika, pri čemu dva čimbenika ili njih više ne zbrajaju, nego umnožavaju svoje učinke.
NAJVAŽNIJI RIZIČNI ČIMBENICI NA KOJE MOŽEMO UTJECATI SU:
pušenje;
povišen krvni tlak;
povišena razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi;
povećana tjelesna masa / debljina;
nedovoljna/neredovita tjelesna aktivnost;
šećerna bolest (dijabetes).
ČIMBENICI RIZIKA NA KOJE NE MOŽEMO UTJECATI SU:
dob;
spol;
pozitivna obiteljska anamneza (nasljeđe).
Povoljna je činjenica da se većina kardiovaskularnih bolesti može spriječiti izbjegavanjem čimbenika rizika poput pušenja, nepravilne prehrane, nedovoljne tjelesne aktivnosti i štetne konzumacije alkohola, čak i do 80 posto prijevremenih smrti. Ovogodišnji se Svjetski dan srca obilježava uz slogan: „Moje srce, tvoje srce“.
