Djeca često otežano dišu kroz nos i ono što roditelji često prvo primijete je da djetetu stalno curi nos ili da kašlje otkako pohađa jaslice ili vrtić.
No ako roditelj primijeti da dijete noću diše na usta, hrče i kad nije prehlađeno, te da tijekom dana često diše na usta ili ima učestale upale uha unatoč tome što redovito provodi higijenu nosa tijekom prehlade, svakako bi ga trebalo odvesti otorinolaringologu, upozorava dr. Irena Ivković, specijalist otorinolaringologije i kirurgije glave i vrata.
Naime, osim banalne prehlade, uslijed koje je djetetu najčešće začepljen nos, disanje na usta često može biti povezano s uvećanim krajnicima.
– Djeca koja idu u vrtić ili školu u većoj su mjeri izloženi patogenima, virusima i bakterijama, koji dolaze u kontakt s limfatičnim tkivom u Waladyerovu prstenu. Taj prsten predstavlja prvu zonu kontakta i zaštite od virusa i bakterija. Najznačajniji dio ovoga prstena možemo zamisliti kao trokut čiju bazu čine dvije nasuprotne palatinalne tonzile koje možemo vidjeti kad dijete otvori usta u ždrijelu i obično na njih mislimo kad govorimo o mandulama. Vrh tog trokuta predstavljaju adenoidi, koji se nalaze u nosnom dijelu ždrijela. Njih obično ne možemo vidjeti kad dijete otvori usta, a često ih nazivamo trećom mandulom. Kad to limfatično tkivo dođe u kontakt s virusom ili bakterijom, proizvode se obrambene stanice, odnosno razvija se imunitet i to je tkivo uvećano, što je odraz njihove obrambene aktivnosti. To može ometati strujanje zraka kroz nos i izazvati slijevanje sekreta u ždrijelo – pojašnjava dr. Ivković.
Dodaje da je i mala prehlada dovoljna da se pojača sekrecija iz nosa i da sekret oteža disanje djetetu, što često dovodi i do još jednog čestog problema u dječjoj dobi – upale srednjeg uha.
Dakle, oba srednja uha komuniciraju s okolinom i izjednačuju tlak putem svojih Eustahijevih tuba. Njih možemo zamisliti kao cjevčice koje spajaju oba srednja uha s ‘krovom’ nosa, tj. vrhom spomenutog trokuta. Kroz njih bi zrak trebao nesmetano cirkulirati kako bi se srednje uho moglo ventilirati, odnosno kako bi se izjednačavao tlak u srednjem uhu. Njihova ušća u nosnom dijelu ždrijela nalaze se s lijeve i desne strane takozvane treće mandule. Kako je ona često u dječjoj dobi uvećana, u nosu se gomila veća količina sekreta, nosni hodnici su kao i Eustahijeve tube uski i k tome lako začepljeni, srednje uho se ne može adekvatno ventilirati i to dovodi do učestalih upala srednjeg uha u dječjoj dobi – pojašnjava dr. Irena Ivković.
Dodaje da je upravo to razlog zbog kojeg liječnici kod upale srednjeg uha savjetuju roditelje da učestalo ispiru nos koristeći kapi primjerene dječjoj dobi (Meralys, Operil, Olynth H i sl.), inhalacije, sirupe za razrjeđivanje sekreta i slično. Drugi uzroci otežanog disanja kroz nos, među kojima mogu biti polipi u nosu, alergijski rinitis ili poremećaji u građi čeljusti, u prosjeku su rjeđi, no zahtijevaju pregled kod otorinolaringologa. Stoga, primijetite li da dijete noću diše na usta, hrče, ima pauze tijekom disanja ili zabacuje glavu kako bi si olakšalo disanje, zakažite pregled. Svaki put kad dijete prestane disati tijekom noći, razina kisika u krvi opada što može izazvati trajno oštećenja stijenki krvnih žila, mozga, srca i pluća, ali i poremećaje u razvoju.
24sata.hr
