U znanosti dugo traju prijepori o tome je li ljudski životni vijek dosegao vrhunac. Prema istraživanju objavljenom u časopisu Nature 2016., ljudski je životni vijek došao do maksimuma 1997. kada je Francuskinja Jeanne Calment umrla u 122. godini.
Međutim, novi članak objavljen u časopisu Science ukazuje na mogućnost produljenja ljudskog životnog vijeka. Autori, naime, smatraju da životni vijek ljudske vrste postaje dulji protokom vremena.
– Kada starimo naše zdravlje biva sve lošije, a rizik od smrti sve veći. Međutim, u ekstremnim godinama taj se trend zaustavlja – navodi suautor studije Kenneth Wachter, profesor statistike na kalifornijskom Sveučilištu Berkeley.
– Ne ide nabolje, naravno, ali rizici prestaju rasti. Izravnavaju se. To se naziva zaravan smrtnosti – rekao je Wachter AFP-u, prenosi 24sata.hr.
Istraživači su analizirali podatke prikupljene od svih stanovnika Italije koji su imali 105 ili više godina između 2009. i 2015., čime je istraživanjem obuhvaćeno 3836 osoba.
Proučavanjem stope smrtnosti kod ljudi istog godišta znanstvenici su otkrili da protokom vremena dolazi do malog pada stope smrtnosti. A to implicira da, kako vrijeme prolazi, ljudi žive duže od onih rođenih prije njih.
– Spora, ali jasna poboljšanja koja vidimo protokom vremena u toj zaravni iza 105. godine, daje nam nadu da zadana granica životnog vijeka ne postoji – objašnjava Wachter.
Socioekonomski čimbenici i bolja medicinska skrb mogli bi biti faktori u produljenju ljudskog životnog vijeka.
Međutim, “slični obrasci smrtnosti u ekstremnim godinama zabilježeni su i kod drugih vrsta, što ukazuje na zajednička strukturalna i evolucijska objašnjenja”, piše u izvješću.
Ako rezultate istraživanja potvrde druge studije, to bi moglo značiti da granica ljudskog životnog vijeka tek treba biti dosegnuta.
Očekivano trajanje života kontinuirano raste na globalnoj razini od 19. stoljeća, ali je u posljednjim desetljećima došlo do usporavanja.
Međutim, ljudi koji žive ekstremnu starost rijetki su.
