Tim američkih znanstvenika koji je proučavao ljudske organe, u svih je 47 ispitanih uzoraka otkrio kontaminaciju mikroplastikom, objavilo je u ponedjeljak Američko kemijsko društvo, dodajući da je riječ o prvome istraživanju ovog tipa.
Njihova je studija uslijedila nakon one provedene 2018. na Medicinskom sveučilištu u Beču, kad je mikroplastika otkrivena u stolici svih osam sudionika istraživanja koji su prethodno konzumirali hranu zapakiranu u plastičnu ambalažu ili su pili iz plastičnih boca.
U posljednjem provedenom istraživanju znanstvenici su pronašli mikroplastiku i nanoplastiku u uzorcima uzetim iz pluća, jetre, slezine i bubrega – organa za koje je vjerojatno da su joj izloženi te da je mogu filtrirati ili na sebe mogu ‘privući’ takve sitne čestice.
Otkrili su desetke vrsta plastičnih komponenti, uključujući polietilen koji se koristi za izradu plastičnih vrećica i polietilen tereftalat (PET) koji se koristi za izradu plastičnih boca.
U svih 47 uzoraka pronađen je i bisfenol A (BPA), kemikalija koja se koristi u izradi ambalaže za pakiranje hrane, unatoč tomu što su stručnjaci odavno upozorili na njezinu štetnost za ljudsko zdravlje.
“Mikroplastiku i nanoplastiku koja zagađuje okoliš možete pronaći na gotovo svim lokacijama u svijetu. U samo nekoliko desetljeća korištenja plastike shvatili smo da od nje imamo više štete nego koristi te je danas možemo smatrati prijetnjom za okoliš, kao i za zdravlje ljudi i životinja”, rekao je Charles Rolsky, koji je rezultate studije iznio na sastanku članova Američkoga kemijskog društva.
Stručnjaci otprije upozoravaju da danas mikroplastika i nanoplastika od upotrijebljenih plastičnih vrećica ili boca za piće zagađuje okoliš u svakome kutku svijeta.
Istraživanja na životinjama povezala su izloženost sitnim česticama plastike s neplodnošću, razvojem upala i raka. Znanstvenici kažu da su posljedice za zdravlje ljudi zasad nedovoljno istražene i još uvijek nepoznate.
“Ne želimo biti paničari, no zabrinjavajuć je podatak po kojemu sav taj nerazgradivi materijal kojega ima posvuda može ući u ljudske organe i tkiva i ondje se nataložiti. Još nam nije u potpunosti poznat potencijalno štetan učinak na ljudsko zdravlje”, kaže Varun Kelkar, student zadnje godine biokemije na Sveučilištu u Arizoni, koji je sudjelovao u istraživanju.
“Jednom kada dobijemo bolju predodžbu o tomu što se sve nataložilo u ljudskom tkivu, moći ćemo provesti epidemiološke studije koji će nam omogućiti da procijenimo kakav je utjecaj nataložene nanoplastike na ljudsko zdravlje”, kazao je, istaknuvši da je ovo prva studija koja je istraživala prisutnost tragova nerazgradive plastike u organima donatora.
Po podacima Europske komisije, koja je zabranila upotrebu plastike za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih tanjura, slamki i plastičnih vrećica u svim državama EU-a, više od 80 posto morskog otpada čini upravo plastika.
Premda ima indicija po kojima plastične kemikalije mogu oštetiti probavne organe ili potaknuti razvoj upala, znanstvenici kažu da je potrebno provesti dodatne studije kako bi se s potpunom sigurnošću procijenio rizik koji ona predstavlja za ljude.
Neka ranija istraživanja otkrila su mikroplastiku u probavnom sustavu životinja te u njihovoj krvi, limfi i u jetri.
Izravan rizik po ljudsko zdravlje od mikroplastike iz kozmetičkih proizvoda, poput pilinga ili gelova za tuširanje malo je vjerojatan, smatraju znanstvenici njemačkoga Državnog instituta za procjenu rizika, pojašnjavajući da mikročestice takve veličine ne mogu prodrijeti kroz kožu, no upozoravaju da one ipak završavaju u okolišu, gdje ih najčešće progutaju životinje.
Vrisak.info
