Zimska pospanost jedna je od onih stvari koje dolaze nekako prirodno s hladnim danima. Knjiga, topli napitak, krevet… Zašto smo zimi tako pospani?
Je li i vama posljednjih dana jako teško ustati ujutro? Jeste li neispavani bez obzira na to koliko sati spavate? Niste jedini!
S početkom hladne sezone, gotovo svi imaju želju samo utonuti u zimski san do proljeća. Zimi nam je teže ustati ujutro, a preko dana su nam često potrebna drijemanja o kojima u ostatku godine niti ne razmišljamo.
Letargija i apatija mnogima postaju stalni pratitelji te otežavaju svakodnevne aktivnosti. Legitimno je stoga pitati se zašto smo tako pospani zimi?
Trebamo li doista više sna zimi?
Prema znanstvenim istraživanjima, zimi čovjeku uistinu treba više sna. U ostatku godine: proljeće, ljeto i jesen, potrebno nam je oko 7-9 sati sna svaku noć kako biste se osjećali odmorno i imali dovoljno energije za sve dnevne zadatke. Zimi se situacija mijenja i, kako znanost pokazuje, potrebno vam je najmanje sat vremena više sna da biste funkcionirali. Zašto toliko želite spavati zimi?
Zašto se zimi javlja pospanost?
Kasno dolazi dan
Dnevno svjetlo koje pada na mrežnicu oka jasan je signal vašem tijelu da je vrijeme za buđenje. Zimi kasnije svane, pa želite duže spavati. Ovdje se u potpunosti osjeća cirkadijalni ritam našeg tijela: što je mračnije, to vaše tijelo proizvodi više melatonina, hormona sna. A pod utjecajem ovog hormona smanjuje se i krvni tlak, kao i razina glukoze – osoba se opušta i osjeća se pospano. Zato se zimi teško ujutro probuditi – vani je još mrak i tijelo misli da je noć.
Smanjena razina vitamina D uzrokuje pospanost tijekom zime
U razdoblju kratkog dana povećava se prirodna proizvodnja melatonina, a smanjuje količina vitamina D. Ako gubitak vitamina D ne nadoknadite suplementima, rezultat je stanje apatije, sklonost depresiji i pospanost. Nema potrebe odmah naručivati vitamine. Najprije je potrebno napraviti pretragu na vitamin D koji će pokazati imate li manjak vitamina D. Nakon toga se obratite liječniku, koji će vam propisati potrebnu dozu vitamina.
Niske temperature
Zbog niske temperature metabolizam se ubrzava, želite zasitniju i težu hranu i to u većim količinama. To pak izaziva želju za spavanjem.
Nedostatak serotonina uzrokuje pospanost tijekom zime
Zbog nedostatka sunčeve svjetlosti, razina serotonina se prirodno smanjuje. Ne nazivaju ga bez razloga hormonom radosti i dobrog raspoloženja: serotonin izravno utječe na osjećaj sreće, a njegov nedostatak dovodi do razvoja depresije. Čak i u blagom obliku, ovo stanje obično prati apatija i pospanost.
Nedostatak kisika
Zimi manje boravite na otvorenom i rjeđe provjetravate prostorije u kojima se nalazite. Uređaji za grijanje također tu imaju ulogu, često rade punom snagom i uzrokuju povećanu suhoću. Sve u svemu, manje se krećete. Kao rezultat toga, opskrba mozga kisikom se pogoršava, što uzrokuje letargiju i želju za snom.
Vrisak.info
