Na Svjetskom prvenstvu hrane, šećer i masti su timovi u finalu. To čini intuitivan osjećaj da bogate namirnice poput kremastog avokada ili lososa pridonose povećanju masnoća u tijelu, a time i tjelesne težine. Isto tako, previše jedenja hrane poput slatkih žitnih pahuljica ili slatkih peciva će itekako utjecati na opseg vašeg struka.
Znanstvenici sve češće istražuju posljedice konzumiranja prevelike količine šećera ili masti, te kako koja vrsta hrane utječe na naše zdravlje i tijelo, prenosi 24sata.hr.
U mnogim dijelovima svijeta, ova dva sastojka se rijetko jedu sama. Na primjer, krafne. Dobivaju se kad prženjem slatkog tijesta, te kao rezultat su pune šećera i masnoća, s bogatim okusom i nerijetko i slatkim punjenjima.
Međutim, sve više dokaza sugerira da kada se jede izolirano, masnoća ne pridonosi povećanju tjelesne težine. S druge strane, desetci istraživanja su pokazali da prevelika konzumacija šećera itekako utječe na povećanje tjelesnih masnoća i težine čovjeka. To nije sve. Nedavna analiza pokazala je da je pijenje slatkih napitaka poput gaziranih pića povezano s povećanim rizikom od smrti, osobito među ljudima koji su pili najmanje dva slatka gazirana pića dnevno.
Aaron Carroll, profesorica pedijatrije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Indiana, u svojoj knjizi ‘Biblija loše hrane: Kako i zašto jesti na brzinu’ jasno opisuje odnos između konzumiranja masti i debljine. – Postoji jedna stvar koju znamo o mastima. Jedenje masti ne uzrokuje povećanje tjelesne težine.
Naprotiv, to bi nam zapravo moglo pomoći da izgubimo nekoliko kilograma – piše u knjizi. To znači da bi namirnice poput avokada, lososa i ukusnih orašastih plodova vjerojatno trebale imati mjesto u vašoj prehrani. Ako ste jedan od onih koji izbjegavaju ove namirnice u želji da postignete vitku liniju, vrijeme je da ih vratite u svoju prehranu.
Masnoće ili šećeri i ugljikohidrati?
Da biste provjerili učinak bilo koje namirnice, treba ju izolirati, a u ovom slučaju, najbolje je usporediti ljude koji su bili na dijeti s niskim udjelom masti i ljude koji su bili na dijeti koja podrazumijeva unos niskih razina ugljikohidrata.
Istraživanja sugeriraju da ljudi koji smanje količinu unosa masnoća u tijelo ne samo da ne gube na težini, nego nemaju nikakvih pozitivnih učinaka na svoje zdravstveno stanje. Nasuprot tome, ljudi koji jedu puno masnoća, ali ograničavaju unos rafiniranih ugljikohidrata kao što su slatke žitarice, bijeli kruh i bijela riža često smanje težinu i poboljšaju zdravstveno stanje.
Za veliki nedavni pregled studija objavljenih u časopisu The Lancet, znanstvenici su usporedili više od 135.000 ljudi u 18 zemalja na dijeti s niskim udjelom masti ili s niskim udjelom ugljikohidrata. Ljudi na dijetama s niskom razinom masnoće vjerojatnije su umrli iz bilo kojeg razloga, a imali su povećan rizik i od srčanog udara i kardiovaskularnih bolesti.
Na drugu stranu, ljudi koji su provodili prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata imali su značajno manji rizik od oba ishoda. Otkriće je bilo toliko snažno, da su autori istraživanja zaključili daj e potrebno preispitati globalne prehrambene smjernice.
Što se događa kad smanjimo unos masnoća
Taj zaključak ima još više smisla kada pogledamo što se događa kada ljudi pokušaju smanjiti unos masnoća u tijelo. Općenito govoreći, na kraju završe tako da zamjene hranu s bogatim ili kremastim sastojcima hranom punom šećerom i ugljikohidratima.
Tijekom osmogodišnjeg istraživanja koje je obuhvatilo gotovo 50.000 žena, znanstvenici su otprilike polovicu stavili na dijetu s niskim udjelom masti. Ne samo da grupa žena koja je bila na prehrani s niskim udjelom masti nisu izgubile na težini, nego im se uopće nije smanjio rizik od raka dojke, kolorektalnog karcinoma ili bolesti srca – ishode koje su obično povezani sa zdravijom prehranom.
Dio problema leži u tome što se događa s ostatkom naše prehrane kada odjednom pokušamo jesti samo hranu s niskim udjelom masti. Većina gotovih proizvoda u kategoriji ‘sa smanjenim udjelom masnoće’ prepuna je šećera i ugljikohidrata. Uzmite bilo koje uobičajene žitarice, granola pločice ili jogurt i provjerite popis sastojaka: sve ove namirnice su bogate šećerom i ugljikohidratima unatoč tome što imaju malo masti, piše Business Insider.
U međuvremenu, studije pokazuju da su oba ova sastojka snažno povezana s povećanjem tjelesne težine. Pregled 50 studija o ishrani i debljanju objavljenih u časopisu Food and Nutrition Research pokazao je da, u prosjeku, što se više jelo rafiniranih zrna (poput onih iz prerađenih žitarica), veća je težina koju su dobivali za vrijeme istraživanja.
Dakle, dok se svi proizvodi s niskim udjelom masti prodaju kao alati za mršavljenje, stvarnost je da ti proizvodi mogu mnogo više pridonijeti povećanju tjelesne težine od proizvoda bogatih mastima s manje rafiniranih ugljikohidrata.
Vrisak.info
